Svjetska ekonomska kriza i opća recesija u kojoj se BiH nalazi posljednje dvije godine itekako se odrazila i na održivost županija u Federaciji BiH, koje redom bilježe pad zaposlenih, investicija i kapitalnih ulaganja.

Ipak, županije s hrvatskom većinom koliko-toliko uspijevaju održati financijsku situaciju stabilnom, unatoč činjenici kako se država, odnosno entitet, još uvijek ponaša maćehinski prema njima. Pri tome, gospodarski se najbolje drži Hercegovačko-neretvanska županija, što se može zahvaliti turističkim potencijalima, ali i nekim od najuspješnijih tvrtki koje posluju upravo na ovom području. Hercegovačko-neretvanska županija je, prema podacima iz 2009. o zaposlenim prosječnoj plaći i investicijama, bogatija od Zapadnohercegovačke županije koja je godinama iza rata glasila kao najbogatije područje u Bosni i Hercegovini.

Nisu najbogatiji

"Prolazeći kroz zapadnu Hercegovinu stvara se dojam kako se radi o najbogatijem dijelu BiH, ali to ipak nije tako", priznaje i sam premijer ZHŽ-a Zvonko Jurišić.
Zapadnohercegovačka županija ipak se može pohvaliti izvozom, više od 190 tisuća maraka, kao i investicijama koje dostižu gotovo 200 tisuća maraka, ali, prema mišljenju premijera Jurišića, problem je i dalje činjenica da su obveze županije prema Federaciji kroz različita zakonska rješenja sve veće i veće. Istodobno, povrat sredstava iz Sarajeva nije na razini na kojoj bi trebao biti, jer on sada iznosi nešto više od 3 posto, dok bi za normalno funkcioniranje županije trebao biti barem 4,3 posto. S druge strane, vrše se značajna ulaganja u neke tvrtke i područja koja nemaju doticaja sa ZHŽ-om, što je pokazatelj neravnopravnog odnosa prema ovoj županiji koja značajno pridonosi punjenju proračuna Federacije, ali i jedinstvenog računa PDV-a.

Iako bi se, pak, moglo zaključiti kako je ZHŽ jedna od, ako ne i najrazvijenija županija u Federaciji, Jurišić ne misli tako, te hvali isključivo privatni sektor koji je ipak uspio dostići zavidnu razinu poslovanja. No, ulaganja Federacije, kroz različite kapitalne projekte ili konsolidaciju su zaista minorna, upozorio je premijer ZHŽ-a, istaknuvši kako nije zadovoljan ni brigom za razvoj prometne infrastrukture. Ipak, pozitivni trendovi se ipak uočavaju, ali Jurišić misli da će proći još vremena dok se ne saniraju svi gubici i dugovanja, dok o kapitalnim ulaganjima koja bi iskoristila prednosti ove županije ne može biti govora sve dok se ne riješe pravna pitanja i problem birokracije koja koči strane investitore.

Turistički potencijali

Unatoč tvrdnjama odgovornih iz Vlade HNŽ-a kako je situacija oko proračuna nategnuta jer se sve drži u granicama štednje, na ovom području i dalje značajan dio sredstava dolazi od turizma.

"Za očekivati je da će zbog Međugorja, Starog mosta, Neuma i drugih turističkih odredišta u našoj županiji priljev sredstava u ovom mjesecu biti nešto značajniji nego inače. Ne treba očekivati čuda, ali se mali pomaci mogu očekivati", kazao je glasnogovornik Vlade HNŽ-a Pero Pavlović, kazavši kako ova županija generalno dijeli sudbinu većine drugih županija, te postoje određene poteškoće oko prihoda. Unatoč tomu, sve obveze po pitanju isplate plaća i drugih aktivnosti iz proračuna redovito se servisiraju. Naravno, nešto boljoj situaciji u HNŽ-u pridonose i prosperitetne tvrtke, ali dok god postoje ograničenja oko privlačenja novih investicija koje će donijeti i nova radna mjesta, ni HNŽ neće moći ostvariti svoj puni kapacitet.

Najteže u HBŽ-u

S druge strane, čini se kako se Hercegbosanska županija nalazi u najtežoj situaciji, a da stvar bude gora, pored činjenice da prošle godine nisu dobili ni marke poticaja iz Federacije, ove godine jedva su isposlovali milijun maraka kroz program potpore nerazvijenim županijama.

"Teško smo dobili taj milijun maraka, jer u početku nije bilo uopće predviđeno da dobijemo novce kao županija", naglasio je ministar financija HBŽ-a Anto Krajina, upozorivši kako su prihodi po glavi stanovnika u ovoj županiji tek 818 maraka.

No, unatoč jedva primjetnim pozitivnim trendovima, Krajina podsjeća kako su dugovanja i dalje izražena te se i iduće tri godine planiraju završiti s deficitom, pri čemu je i dalje ključno dobiti potporu, kredit ili nešto treće. Ipak, komparativne prednosti ove županije, koje su izražene kroz golemo područje pogodno za razvoj poljoprivrede, vodoprivrede, ali i turizma ne mogu biti iskorištene sve dok ne postoje isplativi projekti. To bi mogle biti prednosti u perspektivi, ali nisu u sadašnjosti. Prije svega, treba nam pravni okvir, počevši od državne razine, kako bi se investitorima zajamčilo da će dobiti povrat novca koji ulože, naglasio je Krajina. Podsjetimo, ova je županija 2009. godinu završila, primjerice, s više od 4 tisuće stranih noćenja, te ostvarenim izvozom u iznosu od 113 tisuća maraka, ali situacija u kojoj je prosječan broj zaposlenih jedva dostiže 10 tisuća te uz prosječnu plaću od 755 maraka, jasno je kako se nešto mora raditi kako bi HBŽ krenuo naprijed.

Nema kapitalnih projekata

Posavska županija muku muči s održavanjem grantova, odnosno punjenjem proračuna, iako se isplata plaća i materijalnih troškova i dalje odvija redovito. Dva milijuna maraka koje je Vlada nedavno odobrila ovoj županiji, sredstva MMF-a, te očekivani novci iz Hrvatske za pojedine projekte pomoći će razvoju županije, ali to, naglasio je premijer Mijo Matanović, neće biti dovoljno za pokretanje kapitalnih projekata.

"Ovo je dovoljno samo kako bi se zadržala financijska stabilnost, poput materijalnih troškova, plaća i grantova", upozorio je Matanović, kazavši kako se, primjerice, kroz Zakon o pripadnosti javnih prihoda pokazuje maćehinski odnos Federacije. To sve doprinosi da situaciji u kojoj je županija ranije imala mnogo više sredstava, odnosno trenutačno se mnogo više daje, nego što se vraća. No, jedna od stvari koje bi mogle pokrenuti županiju, pri čemu bi se iskoristile njezine prednosti u oblasti poljoprivrede, bila bi izgradnja koridora Vc, ali Matanović podsjeća kako od radova na ovom području, unatoč obećanjima, još uvijek nema ništa.

Županije u brojkama (podaci Federalnog zavoda za statistiku iz 2009.)

HNŽ

• 574 tisuća maraka investicija
• 6049 obrta
• 471 tisuća maraka izvoza
• 127 tisuća stranih noćenja
• 891 maraka prosječna plaća

ZHŽ

• 192 tisuće maraka investicija
• 1736 obrta
• 191 tisuća maraka izvoza
• 1687 stranih noćenja
• 702 maraka prosječna plaća

Posavska županija

• 25 tisuća maraka investicija
• 578 obrta
• 40 tisuća maraka izvoza
• 2662 strana noćenja
• 697 maraka prosječna plaća

HBŽ

• 66 tisuća maraka investicija
• 2071 obrt
• 113 tisuća maraka izvoza
• 4481 stranih noćenja
• 755 maraka prosječna plaća