ljubuski.info

ne triba nam još jedna džamija, ima ih dosta! a ne će ni dobit dozvolu za to... triba ih sve pozatvarat te poturice!!!

Eto vidiš šta rade , a zamislite da ih ima malo više nebi mi smili putom odat...

neka ljudi grade dzamiju jer su muslimani ljudi isto kao i mi i tu su dugo godina i nikome ne smetaju!

Nije da vrijedam ali ovi ljudi na slici ne izgledaju bas kao arheolozi, vise slice bosnjacima baustelcima..Samo me zanima ;kako bi reagirala bosnjacka vlast samo da se prosiri vijest da hrvati grade krscansko katolicku crkvu na temeljima srusene dzamije?!
To se nikako ne smije dopustiti!!!!!!

Istina je da je napravljena na zidinama i kostima krscanstva,kao okupatorska osmanlijska nema ama bas nikakve veze sa Ljubuskim Muslimanima...jer njihovi pradjedovi su puno kasnije presli na islam...samo se bojim da to nebude najvisa dzamija u BiH..s obzirom da njima arapske zemlje doniraju samo da prave dzamije..a hrvati ce im punit federalni budzet...treba dobro istrazit povjest jeli mozda na crkvi svetog Jurja sagradjena ta dzamija odnosno samo preinacena...

To su Poturice-bauštelci nisu to nikakvi Bošnjaci! Bošnjaci žive u Bosni, a Hercegovci u Hercegovini!

Bošnjaci=Bosanci - jedno te ista stvar!!!

nemam ništa protiv muslimana kao ljudi, al nemaju pravo gradit džamiju u kuli Herceg Stipana, niti će!

Mi ćemo im u Vitini obnovit ako triba i nek se slobodno klanjaju, al minareta i zavijanja s njega - ne dopušćamo!!

Bošnjaci žive u Bosni, a Hercegovci u Hercegovini! :woohoo: a sto ti onda radis u zg-u?

Nije mi jasno kako to musliman ne moze biti hercegovac a datiraju na tim podrucjima duze nego kmetovi to jest vi!

Mislim da ovo nikako nije u redu,i mislim da je to na veliku sramotu grada Ljubuškog. Al eto sve u BOŽIJE ruke,pa što god da bude.

Ljudi moji,nikomeviše nije stalo do zidina,tu se samo pere lova!Jadni narod!Dadnu nam temu da se zajebavamo a oni pare pucaju!

Moj narode čini mi se da vas vrlo malo shvaća ozbiljnost ovog čina
muslimani nam ovim činom poručuju da u Ljubuškom ničega
nije bilo prije osmanlijskog carstva te da se naša povijest tada
počela pisati a ja im poručujem da onaj kamen na kojem su
uklesana neka meni potpuno nepoznata navodno arapska slova
okrenu pa će vidjeti da se sa druge strane nalaze sveti križ i
neka nedvojbeno hrvatska i katolička obilježja a oni mogu uzeti samo
onaj kamen koji se nalazi ispred obzirom da je služio za šta je služio
pa neka rade od njega šta god hoće.
I neka svima za svagda bude jasno da je stari grad simbol Ljubuške i
hrvatske povijesti kojoj su se najprije turci a zatim naše poturice
puuuno kasnije priključili.

Poštovani,
Informacije radi
Općonsko vijeće Ljubuški donosi RJEŠENJE o imenovanju Povjerenstva za zaštitu nacionalnog spomenika Stari grad Ljubuški u Ljubuškom.
I
Imenije se povjerenstvo za zaštitu nacionalnog spomenika Stari grad Ljubuški u Ljubuškom u sastavu:
1.Davorin Medić,predsjednik
2.Radoslav Dodig,član
3.Tarik Mujanović,član
4.Ivan Matić,član
5.Drago Vukojević,član
II
Poslovi i zadaće povjerenstva su suradnja s Povjerenstvom za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenim u skladu sa Aneksom 8.Općeg mirovnog sporazuma za mir BiH i Federalnim ministarstvom prostornog uređenja i okoliša u svezi utvrđivanja mjera zaštite,konzervacije prezentacije i rehabilitacije nacionalnog spomenika Stari grad Ljubuški.
III
Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u Službenom glasniku općine Ljubuški.
OPĆONSKO VIJEĆE LJUBUŠKI
S poštovanjem !

:X :silly:
Ko se to igra sa nama?
Ja mislim da je ovon Luciceva Politika?!!!
Stvaraju nemire u nama a jos niko ni nezna dali tj. ko to radi?
Mislim taj sto ih placa da to rade on ih placa i da sute?!da :X

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je pozitivno odgovorila na zahtjev Medžlisa IZ Ljubuški, na zahtjev da se poduzmu mjere zaštite džamije Nasuh age Vučjakovića na gradu.
Prije dvije godine u Ljubuškom je osnovano Povjerenstvo za sprovođenje zaštite Starog grada(kompleks tvrđave,džamija,naselje pored i dva mezarja),koji je označen kao nacionalni spomenik kulture BiH.To povjerenstvo je djelomično uspjelo neke djelove tvrđave (ulaz,bunar,južni zid ...)tvrđave spasiti od daljnjeg urušavanja,a neke djelove uspješno restaurirati.Pošto su procedure kod državnih organa spore,mi smo iz Medžlisa IZ odlučili da malo ubrzamo aktivnosti vezane za ovaj zaštićeni dio, a koji se odnosi na nasljeđe Islamske zajednice u Ljubuškom.
Dakle,osim džamije postoje i dva harema(mezarja),koja su također dio nasljeđa koje treba očuvati.Kao što smo malo prije napomenuli,Komisija za očuvanje kulturnih spomenika iz Sarajeva najavila je finansijsku pomoć za početne radove oko čišćenja i sklanjanja urušenih gomila kamenja, u i oko džamije.Zatim će se izvršiti temeljito snimanje postojećeg stanja objekta,a potom pristupiti izradi projektne dokumentacije, po kojoj će se otpočeti sa restauracijom i djelomočnom rekonstrukcijom džamije Nasuh age Vučjakovića.
Ove napore i aktivnosti Medžlis IZ Ljubuški sa ponosom ističemo, jer imamo čast da ova generacija učini to pozitivno djelo za svoju zajednicu i za svoj grad.Ovaj sakralni spomenik treba da dobije svoje zaslužujuće mjesto u očuvanju kulturnog nasljeđa ovog grada.
Izvršni odbor Medžlisa IZ Ljubuški

...spomenika iz Sarajeva najavila je finansijsku pomoć za početne radove oko čišćenja i sklanjanja urušenih gomila kamenja, u i oko džamije.Zatim će se izvršiti temeljito snimanje postojećeg stanja objekta,a potom pristupiti izradi projektne dokumentacije, po kojoj će se otpočeti sa restauracijom i djelomočnom rekonstrukcijom džamije Nasuh age Vučjakovića.
Ove napore i aktivnosti Medžlis IZ Ljubuški sa ponosom ističemo, jer imamo čast da ova generacija učini to pozitivno djelo za svoju zajednicu i za svoj grad.Ovaj sakralni spomenik treba da dobije svoje zaslužujuće mjesto u očuvanju kulturnog nasljeđa ovog grada.
Izvršni odbor Medžlisa IZ Ljubuški

I ne znam zasto bi to bilo kome trebalo smetati.

pa ljudi moji dokle ce oni ovako. Pa moramo im opet pokazati zube. (culi obnavljati ce dzamiju na starome gradu) - a gamadi

Naravno da nam smeta,prvom meni smeta kad se u bih nista vezano za hrvate i to gdje je vecinsko stanovnistvo muslimani,srbi itd.nista ne radi a nema ni obnova katolickih crkva a u ljubuskom ,gradu s daleko vecinskim katolickim stanovnistvom gradila bi se dzamija.Sta vam dvije dzamije nisu dovoljne?!

Crkva je bila prije džamije

U 15. stoljeću selo Ljubuša se je prostiralo od Žabljaka do Vodice, ime je dobilo po izvoru Ljubuša, kao je to naveo Mehmed-beg Kapetanović u jednom svojem radu. Selo se je sastojalo od dvaju većih zaselaka koji su bili oformljeni oko nepresušnih izvora, zapadni zaselak je bio Žabljak koji je dobio ime po izvoru Žabljak (taj je zaselak kasnije nazivan i Selina), istočni zaselak je bio oformljen oko izvora Vodica i obližnjega izvora Gožulj. Na području Ljubuše je bilo još nekoliko izvora (Glavica, Zaguša, Žuberin i dr.). Kroz Ljubušu je prolazio put koji je vodio od Brotnja do rimskoga puta u polju i dalje prema Vrgorcu i Imotskomu. Taj put je imao dva odvojka: jedan odvojak je vodio od Gožulja preko Žabljaka do Bilobriga i dalje na rimski put, drugi odvojak je vodio od Gožulja prema Stupu i Vrbici (taj je put danas asfaltiran). Selo Ljubuša je u 15. st. bilo najnapučenije u tom kraju.
U Ljubuši su u 15. stoljeću postojale tri crkve: najstarija je bila crkva na lokalitetu koji se danas naziva Crkvica. Od te crkve sačuvane su kameni okviri ulaznih vrata, a stećci u neposrednoj blizini su razbacani, neki su čak završili u dvorištima ili zidovima okolnih kuća (u dvorištu kuće Fazlinovića nalaze se takvi srtećci). Ne zna se kojemu svecu je bila posvećena ta crkva. Iste starosti je i crkvica na Humcu koja je bila posvećena arhanđelu Mihovilu, a bila je na lokalitetu Grebine, na mjestu današnje stare crkve sv. Ante. Druga crkva u Ljubuši je bila ona na lokalitetu koji se danas naziva Crkvina, na mjestu iznad srednjovjekovnoga puta. Pretpostavlja se da je bila posvećena sv. Katarini. To je bila župna crkva uz koju je bio i samostan. Treća crkva (crkvica) je bila izgrađena početkom 1440-ih godina (najvjerojatnije 1443.) u neposrednoj blizini utvrde hercega Stjepana. Herceg Stjepan je tih godina obnovio utvrdu i osposobio ju za trajni boravak svoje obitelji. Osim kapelice unutar tvrđave izgradio je crkvicu za nedjeljne i blagdanske mise ne samo za potrebe svoje obitelji nego i za vojnike i obrtnike koji su boravili u podgrađu istočno od tvrđave. Crkvica je bila prvi objekt s lijeve strane nakon izlaska putem od Žabljaka na zaravan pred tvrđavom. Osim te crkvice oformljeno je i groblje na platou južno od crkvice. Na tom groblju ima desetak grobova, groblje je zapušteno i pristup k njemu je zarastao u šikaru. Na njem su kameni križevi od kojih su neki s polukuglama na krajevima što je bilo uobičajeno u tim vremenima. I danas se po hercegovačkim grobljima, ali rijetko, mogu vidjeti takvi u kamenu klesani križevi. Da ne bude dvojbe, to je katoličko, a ne pravoslavno groblje. Godine 1444. (22. veljače) u jednom dubrovačkom dokumentu spominje se izvjesni Gojislav Orlović, zvani Petanović, koji je dvije crkve u Ljubuši obdario novcem i nekim predmetima. Iste godine je i Radojko Dobrovojević bogato obdario jednu crkvu u Ljubuši za spomen na misi na dan sv. Jurja. U 15. stoljeću za potrebe samostana u Ljubuši u drijevskoj carini (danas Gabela) izdvajali su određene količine soli. U svim tim dokumentima spominje se Ljubuša, a ne Ljubuški. U navedenom dubrovačkom dokumentu jasno piše da Orlović daruje novac i predmete dvjema crkvama, a to bi mogle biti župna crkva na Crkvini i ona na brdu Butorovica blizu utvrde. Moguće je da je crkva na Crkvici tada već bila u ruševnom stanju jer su neki građevni elementi po svoj prilici završili u onoj crkvi na brdu što zahtijeva dodatna istraživanja.
Od 1452. god. herceg Stjepan je često ratovao protiv vlastitih sinova Vladislava i Vlatka. To je obiteljsko ratovanje iscrpljivalo taj kraj koji je postao lak plijen Turcima koji su njime ovladali između 1468. i 1477. god. jer ove zadnje godine već imaju stalnu vojnu posadu u tvrđavi. Više podataka o događajima u Bosni i Hercegovini u razdoblju 15. i 16. stoljeća moguće je naći u vatikanskim dokumentima koji su tajnim kanalima stizali u Rim iz tih krajeva.
Turci u početku nisu rušili sakralne objekte jer su se bojali otpora lokalnoga stanovništva nego su vršili sustavnu islamizaciju stvarajući sloj domaćega islamiziranoga stanovništva koje je iskazivalo netrpeljivost prema domaćemu neislamiziranomu stanovništvu. Zbog neizblijedjelih rodbinskih odnosa prakticirali su Turci dovođenje vojnih i administrativnih upravitelja iz drugih krajeva. Tako je dizdar tvrđave na brdu povrh Ljubuše sredinom 16. stoljeća bio Nesuh-aga Vučjaković, podrijetlom od pravoslavca iz istočne Hercegovine. On je porušio sve crkve u ljubuškom kraju, onu na Humcu, na Crkvini i Crkvici, pa i onu u neposrednoj blizini tvrđave. Na mjestu crkvice na brdu Butorovica izgradio je džamiju od istoga građevnoga materijala i dogradio je čatrnju za potrebe muslimanskih vjernika. Temelji stare crkve i danas su vidljivi na istočnoj i sjevernoj strani te zemljotresom porušene džamije. U vrijeme gradnje te džamije u podgrađu tvrđave zasigurno nije bilo kršćana. Sjeverno od ulaza u tvrđavu formirano je muslimansko groblje, a ono kršćansko je zapušteno i zaboravljeno. U toj Nesuhovoj džamiji (poznatija je njegova džamija u Mostaru kamo je nakon službe u Ljubuši otišao aga Nesuh) nalazila se je u mihrabu jedna ploča s bogatim tekstom na arapskom jeziku i vrijednim podatkom o godini gradnje te džamije (966. po hidžri), dakle 1558./9. Godina 1556. je bila godina rušenja svih crkava u Hercegovini. Ploču s arapskim tekstom odnio je 1943. god. zapovjednik talijanske jedinice koja je bila stacionirana u Ljubuškom. Ploča se danas nalazi u vrtu jedne vile u Ravellu, na obali Ligurskoga mora sjeverno od Rima. Budući da je ploča završila u Italiji kao ratni plijen, Vlada Republike Bosne i Hercegovine treba zatražiti od Vlade Italije povrat te ploče i njezin smještaj u zavičajni muzej na Humcu. Ako ne dođe do dragovoljnoga povrata te ploče, tu krađu treba prijaviti OUN i pokrenuti tužbu na međunarodno sudu u Strasbouru. Godine 1945., u travnju, zapovjednik partizanske jedinice, koja je bila i na Humcu, uzeo je pečat kneza Miroslava i odnio ga što se također tretira kao krađa. Taj pečat je izgubljen, a značajan je zbog teksta na njem i spominjanja imena Miroslava koji je dao napisati čuveni Miroslavov evanđelistar.
Tekst ploče iz džamije na brdu Butorovica glasi: «Ovu časnu džamiju i uzvišenu bogomolju, u smislu naređenja uzvišenoga Allaha: «Alahove bogomolje podižu samo...» sagradio je dobrotovor Nesuh, sin Abdulaha, dizdar, godine 966.» Iz ovoga teksta je uočljivo da je naredba za rušenje crkava i gradnje džamija na njihovu mjestu došla iz Carigrada, da je Nesuh bio aga, da mu je otac imao ime Abdulah, a takvo su ime uzimali oni koji su prelazili na islam s namjerom da skriju svoje kršćansko ime i podrijetlo. Dakle, Nesuh je sin poturčenjaka.
Zanimljivo je da u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine (19. travnja 2005., god. 9., br. 23.), gdje se nalazi popis svih džamija na području te države, nema džamije na brdu Butorovica (navedene su one na Žabljaku, Gožulju, Podbrišću, Vitini i Gradskoj) iako je dvije godine ranije (11. 10. 2003.) bosansko-hercegovačko Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika džamiju na brdu i groblje pored tvrđave stavilo pod državnu zaštitu. To je Povjerenstvo pokazalo nekompetentnost kad je u pitanju ljubuška tvrđava jer ne znaju za kršćansko groblje i za činjenicu da je na mjestu džamije prije bila crkva. Budući da se to područje restaurira, treba ga vratiti u stanje kakvo je bilo sredinom 15. stoljeća. Ondje gdje je bila crkva i dalje treba biti crkva, a džamiju se može izgraditi u prvotnom obliku malo zapadnije na mjestu iznad Mušića kuće. Ljubušaci i drugi moraju znati da je na brdu Butorovica bila crkva od 1443. do 1556. god., a od 1558. džamija na istom mjestu. Dakle, crkva je bila prije džamije. Dr. sc. Milan Nosić, prof.

Crkva je bila prije džamije

U 15. stoljeću selo Ljubuša se je prostiralo od Žabljaka do Vodice, ime je dobilo po izvoru Ljubuša, kao je to naveo Mehmed-beg Kapetanović u jednom svojem radu. Selo se je sastojalo od dvaju većih zaselaka koji su bili oformljeni oko nepresušnih izvora, zapadni zaselak je bio Žabljak koji je dobio ime po izvoru Žabljak (taj je zaselak kasnije nazivan i Selina), istočni zaselak je bio oformljen oko izvora Vodica i obližnjega izvora Gožulj. Na području Ljubuše je bilo još nekoliko izvora (Glavica, Zaguša, Žuberin i dr.). Kroz Ljubušu je prolazio put koji je vodio od Brotnja do rimskoga puta u polju i dalje prema Vrgorcu i Imotskomu. Taj put je imao dva odvojka: jedan odvojak je vodio od Gožulja preko Žabljaka do Bilobriga i dalje na rimski put, drugi odvojak je vodio od Gožulja prema Stupu i Vrbici (taj je put danas asfaltiran). Selo Ljubuša je u 15. st. bilo najnapučenije u tom kraju.
U Ljubuši su u 15. stoljeću postojale tri crkve: najstarija je bila crkva na lokalitetu koji se danas naziva Crkvica. Od te crkve sačuvane su kameni okviri ulaznih vrata, a stećci u neposrednoj blizini su razbacani, neki su čak završili u dvorištima ili zidovima okolnih kuća (u dvorištu kuće Fazlinovića nalaze se takvi srtećci). Ne zna se kojemu svecu je bila posvećena ta crkva. Iste starosti je i crkvica na Humcu koja je bila posvećena arhanđelu Mihovilu, a bila je na lokalitetu Grebine, na mjestu današnje stare crkve sv. Ante. Druga crkva u Ljubuši je bila ona na lokalitetu koji se danas naziva Crkvina, na mjestu iznad srednjovjekovnoga puta. Pretpostavlja se da je bila posvećena sv. Katarini. To je bila župna crkva uz koju je bio i samostan. Treća crkva (crkvica) je bila izgrađena početkom 1440-ih godina (najvjerojatnije 1443.) u neposrednoj blizini utvrde hercega Stjepana. Herceg Stjepan je tih godina obnovio utvrdu i osposobio ju za trajni boravak svoje obitelji. Osim kapelice unutar tvrđave izgradio je crkvicu za nedjeljne i blagdanske mise ne samo za potrebe svoje obitelji nego i za vojnike i obrtnike koji su boravili u podgrađu istočno od tvrđave. Crkvica je bila prvi objekt s lijeve strane nakon izlaska putem od Žabljaka na zaravan pred tvrđavom. Osim te crkvice oformljeno je i groblje na platou južno od crkvice. Na tom groblju ima desetak grobova, groblje je zapušteno i pristup k njemu je zarastao u šikaru. Na njem su kameni križevi od kojih su neki s polukuglama na krajevima što je bilo uobičajeno u tim vremenima. I danas se po hercegovačkim grobljima, ali rijetko, mogu vidjeti takvi u kamenu klesani križevi. Da ne bude dvojbe, to je katoličko, a ne pravoslavno groblje. Godine 1444. (22. veljače) u jednom dubrovačkom dokumentu spominje se izvjesni Gojislav Orlović, zvani Petanović, koji je dvije crkve u Ljubuši obdario novcem i nekim predmetima. Iste godine je i Radojko Dobrovojević bogato obdario jednu crkvu u Ljubuši za spomen na misi na dan sv. Jurja. U 15. stoljeću za potrebe samostana u Ljubuši u drijevskoj carini (danas Gabela) izdvajali su određene količine soli. U svim tim dokumentima spominje se Ljubuša, a ne Ljubuški. U navedenom dubrovačkom dokumentu jasno piše da Orlović daruje novac i predmete dvjema crkvama, a to bi mogle biti župna crkva na Crkvini i ona na brdu Butorovica blizu utvrde. Moguće je da je crkva na Crkvici tada već bila u ruševnom stanju jer su neki građevni elementi po svoj prilici završili u onoj crkvi na brdu što zahtijeva dodatna istraživanja.
Od 1452. god. herceg Stjepan je često ratovao protiv vlastitih sinova Vladislava i Vlatka. To je obiteljsko ratovanje iscrpljivalo taj kraj koji je postao lak plijen Turcima koji su njime ovladali između 1468. i 1477. god. jer ove zadnje godine već imaju stalnu vojnu posadu u tvrđavi. Više podataka o događajima u Bosni i Hercegovini u razdoblju 15. i 16. stoljeća moguće je naći u vatikanskim dokumentima koji su tajnim kanalima stizali u Rim iz tih krajeva.
Turci u početku nisu rušili sakralne objekte jer su se bojali otpora lokalnoga stanovništva nego su vršili sustavnu islamizaciju stvarajući sloj domaćega islamiziranoga stanovništva koje je iskazivalo netrpeljivost prema domaćemu neislamiziranomu stanovništvu. Zbog neizblijedjelih rodbinskih odnosa prakticirali su Turci dovođenje vojnih i administrativnih upravitelja iz drugih krajeva. Tako je dizdar tvrđave na brdu povrh Ljubuše sredinom 16. stoljeća bio Nesuh-aga Vučjaković, podrijetlom od pravoslavca iz istočne Hercegovine. On je porušio sve crkve u ljubuškom kraju, onu na Humcu, na Crkvini i Crkvici, pa i onu u neposrednoj blizini tvrđave. Na mjestu crkvice na brdu Butorovica izgradio je džamiju od istoga građevnoga materijala i dogradio je čatrnju za potrebe muslimanskih vjernika. Temelji stare crkve i danas su vidljivi na istočnoj i sjevernoj strani te zemljotresom porušene džamije. U vrijeme gradnje te džamije u podgrađu tvrđave zasigurno nije bilo kršćana. Sjeverno od ulaza u tvrđavu formirano je muslimansko groblje, a ono kršćansko je zapušteno i zaboravljeno. U toj Nesuhovoj džamiji (poznatija je njegova džamija u Mostaru kamo je nakon službe u Ljubuši otišao aga Nesuh) nalazila se je u mihrabu jedna ploča s bogatim tekstom na arapskom jeziku i vrijednim podatkom o godini gradnje te džamije (966. po hidžri), dakle 1558./9. Godina 1556. je bila godina rušenja svih crkava u Hercegovini. Ploču s arapskim tekstom odnio je 1943. god. zapovjednik talijanske jedinice koja je bila stacionirana u Ljubuškom. Ploča se danas nalazi u vrtu jedne vile u Ravellu, na obali Ligurskoga mora sjeverno od Rima. Budući da je ploča završila u Italiji kao ratni plijen, Vlada Republike Bosne i Hercegovine treba zatražiti od Vlade Italije povrat te ploče i njezin smještaj u zavičajni muzej na Humcu. Ako ne dođe do dragovoljnoga povrata te ploče, tu krađu treba prijaviti OUN i pokrenuti tužbu na međunarodno sudu u Strasbouru. Godine 1945., u travnju, zapovjednik partizanske jedinice, koja je bila i na Humcu, uzeo je pečat kneza Miroslava i odnio ga što se također tretira kao krađa. Taj pečat je izgubljen, a značajan je zbog teksta na njem i spominjanja imena Miroslava koji je dao napisati čuveni Miroslavov evanđelistar.
Tekst ploče iz džamije na brdu Butorovica glasi: «Ovu časnu džamiju i uzvišenu bogomolju, u smislu naređenja uzvišenoga Allaha: «Alahove bogomolje podižu samo...» sagradio je dobrotovor Nesuh, sin Abdulaha, dizdar, godine 966.» Iz ovoga teksta je uočljivo da je naredba za rušenje crkava i gradnje džamija na njihovu mjestu došla iz Carigrada, da je Nesuh bio aga, da mu je otac imao ime Abdulah, a takvo su ime uzimali oni koji su prelazili na islam s namjerom da skriju svoje kršćansko ime i podrijetlo. Dakle, Nesuh je sin poturčenjaka.
Zanimljivo je da u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine (19. travnja 2005., god. 9., br. 23.), gdje se nalazi popis svih džamija na području te države, nema džamije na brdu Butorovica (navedene su one na Žabljaku, Gožulju, Podbrišću, Vitini i Gradskoj) iako je dvije godine ranije (11. 10. 2003.) bosansko-hercegovačko Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika džamiju na brdu i groblje pored tvrđave stavilo pod državnu zaštitu. To je Povjerenstvo pokazalo nekompetentnost kad je u pitanju ljubuška tvrđava jer ne znaju za kršćansko groblje i za činjenicu da je na mjestu džamije prije bila crkva. Budući da se to područje restaurira, treba ga vratiti u stanje kakvo je bilo sredinom 15. stoljeća. Ondje gdje je bila crkva i dalje treba biti crkva, a džamiju se može izgraditi u prvotnom obliku malo zapadnije na mjestu iznad Mušića kuće. Ljubušaci i drugi moraju znati da je na brdu Butorovica bila crkva od 1443. do 1556. god., a od 1558. džamija na istom mjestu. Dakle, crkva je bila prije džamije. Dr. sc. Milan Nosić, prof.

Pošaljite mi Vaš e-mail kako bih Vam mogao poslati članak o tom crkva ili džamija. Milan Nosić.

:?: :angry: :X Ja mislim da oni imaju pravo na svoju vijeru i da se mole i da imaju tradiciju itd.
Naravno kao i svi drugi.?
Ali isto tako mislim da im je dosta na Gozuli sto imaju i neka se okanu problema iz razloga zato sto su manjina.
Nekada u Tursko vrijeme su imali vise svoji prekspozicija i sl.!
Ali Narode vi imate jednu i budite zadovoljni i okanite se Vitine i Kule???
Sada nije Turcizam na vlasti i budite veseli sto imate uopce nesto.
Ako ste tako pobozni idite svi u tu istu?ODAKLE SVE DOLAZE VJERNICI U MEDJUGORJE!?!?!?MISLIM DA SAM DONEKLE JASAN?????????????????? :X

Gradska,Imate to selo u kojemu nisam bija od 93god.
dali neko zna imaju li oni jos tamo dzamiju?
Mislim da sam zamijenija tu Gradsku sa Gozulom?????????
POZZZZZZZZZZZZZZZZ

imaju dzamiju na gradskoj,koja je obnovljena... samo ne znam kome?!

Hercegovci dragi..ovdije se ne zna tko pije a tko plaća.
HERCEGOVCI SU DAKLE HRVATI KOJI ZIVE U HERCEGOVINI,BOSNJACI U BOSNI,SRBI U SRBIJI A MUSLIMANI GDJE STIGNU.
Hvala!

S obzirom na hirovitost, ali i mudrost hercega Stipana, koji baš i nije bio nešto sklon religiji, teško da je u njegovo vrijeme, pa i nešto prije njega na datom mjestu bila neka crkva - katolička, pravoslavna, bosanska. Moguće u nekom ranijem razdoblju, pa su tvrdnje za i protiv dvojbene i ne treba stvari napuhavati, posebice što sve djeluje i kao pokušaj destabilizacije Ljubuškog uoči novog mandata dosadašnjeg načelnika Barbarića. Sukladno vremenu, bolje reći tehnologijama, u (s) kojem živimo džamija se može restaurirati, a podzemlje istraživati. Istražne radove treba obaviti i oko kule. Greška je izvođača sadašnjih radova među kojima se našao i jedan član Povjerenstva za zaštitu (Mujanović), što o svemu nije obavijestio Povjerenstvo i načalnika općine!? Ili je nekom bilo u interesu da od Ljubuškog pravi slučaj. Je li to u interesu Ljubušacima - Hrvatima i Muslimanima ili?

Koliko sam vidio urađeno djeluje kao početak restauracije. Oni koji su naredili radove bez objave istih predjsedniku Povjerenstva za obnovu Starog grada Mavoru Mediću i načelniku Barbariću, trebaju se ispričati i nama i njima. Inače, građevina je u očajnom stanju i treba je zaštititi od urušavanja, ali zna se kome se za to treba najaviti, bez obzira što se nacionalni spomenici smatraju eks teritorijem. Dakle, bez konsultiranja općine, svaki posao je neprihvatljiv.
Mislim da bi općina Ljubuški, povjerenstvo ili netko treći trebali od Italije tražiti natpis na arabici s džamije, kojeg su pripadnici Musolinijeve soldateske opljačkali i koji se nalazi navodno, u Firenci. Tek tada bi restauracija mogla biti potpuna.

Ako se na varam na čelu Povjerenstva je ona Stočanka, rođena Mahmutčehajić, a poznato su Stočani merhametli. Izgleda da se nakon bavljenja problemom autoceste ispod Počitelja, neuspješno, prebacila zapadnije, do Ljubuškog. Neka bere svoje zelje!
Narodna kaže - Bože sačuvaj S....., H...., i Muslimana iz Stoca!
Drugarice - dobar susjed (komšija) je najbolja ograda. Prema tome, ilegala je nepoželjna.

Mislim da sam negdje vidila ove ljude što obnavljaju ovu Džamiju?...pa da,na Tromeđi i Kružnom toku u Ljubuškom. Ma,pravi majstori..ljudima treba novac da bi preživljeli a ovi o njima pišu kako su arhitekti,inžinjeri i tako slične stavri.. :dry: