Održana godišnja skupština Rukometnog kluba IzviđačUtorak, 05 Kolovoz 2008Na današnjoj redovitoj godišnjoj skupštini Rukometnog kluba Izviđač izabran je novi Upravni odbor od 11 članova, sa Stanislavom Mucićem, bivšim rukometašem i gospodarstvenikom, na čelu. ... + Iscrpnije
Započela priprava za blagdan sv. Stjepana na HardomiljuPetak, 01 Kolovoz 2008I ove godine Hardomiljčani se svečano obilježiti blagdan zaštitnika svog sela sv. Stjepana. Za sam blagdan pripremaju se trodnevnicom. Svaku večer u 18,30 sati sv. krunica i ispovijed, 19 sati... + Iscrpnije
Ljubuški (grad 5.000 žitelja, a općina 28.340) pripada primorskoj Hercegovini s prosječnom nadmorskom visinom od 100 do 300 m. Klima je umjerena mediteranska (25,2 ºC sr. godišnja) s 2.300 sunčanih sati tijekom godine. Uz poznati krški hercegovački reljef Ljubuški ima više plodnih polja: Ljubuško, Veljačko, Vitinsko, Rastok i Beriš, koje natapa troimena rijeka Tihaljina – Mlade – Trebižat, na kojoj se nalaze dva biserna slapa – Kravica i Koćuša. Grad se nalazi na značajnim prometnicama prema Mostaru (36 km), Makarskoj (55 km), Splitu (120 km), Dubrovniku (130 km) i Sarajevu (170 km).
Ljubuški kraj s obiljem vode, bogatstvom flore i faune, zacijelo je bio nastanjem u prapovijesno doba, o čemu svjedoče kameni, koštani i metalni nalazi, koji se čuvaju u Muzeju Franjevačkoga samostana Humac, najstarijemu muzeju u BiH, utemeljenom 1884. Prvi poznati stanovnici bili su Iliri, najvjerojatnije u početku Daorsi, koje su potisnuli ratoborni Ardijejci i Delmati. Od njih su ostale brojne grobne kamene gomile i utvrđene gradine po padinama i vrhuncima brda.
Rimljani
Rimljani su u 3. stoljeće p.n.e. zaratili s Ilirima i konačno ih pokorili početkom 1. stoljeća. Ljubuški je u upravnom smislu potpao pod Naronitanski konvent (okrug), čiji je glavni grad bila Narona, danas Vid pored Metkovića. U šest stoljeća rimskoga vladanja ostalo je dosta spomenika. Znamo poimence za dva naselja. Prvo je bila putna postaja Bigeste, koja je ležala na vojnoj cesti Salona (Solin) – Narona (Vid), oko čijega smještaja postoji dvojba među arheolozima. Jedni je smještaju u Humac, a drugi u Radišiće, nedaleko od Ljubuškoga.
Rijeka koja protječe kroz Ljubuški, najpoznatija po imenu Trebižat, je jedinstvena budući da ima devet imena koja su nastala zbog njenoga čestog poniranja u krško podzemlje. Unikatan spoj bogate i čiste rijeke sa vapnencom i sedom čini neke od neponovljivih prirodnih ljepota po kojima je ljubuški kraj poznat.
Rijeka Trebižat duga je od svojega izvora u Peć-Mlinima do ušća u Neretvu u Strugama 50 km. Ona je nastavak toka od Posušja (Tribistovo, kota 903), tako da je susrećemo pod devet imena: Culuša - Ričina - Brina - Suvaja (Posušje) - Matica - Vrlika (Imotski) - Tihaljina - Mlade - Trebižat (Ljubuški).
Tihaljinom se naziva riječni tok od izvora u Peći do Greblja na Mladima (Veliki most). Odatle pa do Parila kraj Otoka zove se Mlade, po narodnoj legendi da se pomlađuje iz izvora Klokun u Klobuku. Od Parila pa do Jegetine, gdje je ušće Vrioštice zove se Prokop. Neki razlikuju dva toka: Stari prokop i Kanal ili Prokop. Od Jegetine pa do ušća zove se Trebižat. U narodu se čuje jednostavno Rika.
Otkriveni lopovi koji su krali po LjubuškomPetak, 25 Srpanj 2008Policija je otkrila počinitelje devet krađa počinjenih tijekom svibnja na širem području Ljubuškog, doznajemo iz MUP-a Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ). Istražitelji su otkrili kako su... + Iscrpnije