Ono što je Provansa Azurnoj obali, Hercegovina bi, zahvaljujući svojoj ljepoti, s pravom mogla biti Dalmaciji.

Toga postaju svjesni i mnogobrojni turisti koji se iz Dubrovnika ili Makarske upute na kratki izlet u Ljubuški, grad koji ruši sve stereotipe o Hercegovini kao zemlji krša i kamena. Ljepota ovoga kraja dolazi do izražaja posebno sada u proljeće, kada sunce rastjera oblake, zaoru se plodna polja, nabujaju rijeke i osnaže vodopadi, a život izađe na seoske putove i gradske trgove.

S nastupanjem proljeća počela je i sezona berbe kuka. U našem kraju svako malo dijete za par sati kao od šale nabrati će jedan dobar "buket" kuka. Ime su dobile vjerojatno po kukastom izgledu. Za one koji ne znaju, riječ je o samoniklom jestivom bilju. Najčešće se nalaze u krajevima livada (ne u blatu), uz suhozid i draču. To je biljka penjačica i izdanci rastu ovijajući se i penjući se uz draču.

Pojedini izdanci narastu u visinu od 1 do 2 m, a neke su "prizemnice" visine do 50-ak cm. Debljina je do 10 mm. Jestivi dio je onaj mekši, koji se nalazi pri vrhu (20-ak cm) i koji se ujedno i bere. Kuke najbolje rastu nakon kišnog vremena kad doslovno bujaju. Sezona im traje negdje do pred kraj svibnja kad otvrdnjavaju i nisu za jelo (zbog tvrdoće). U dobrom "lovištu", može se za sat vremena nabrati snop kuka debljine 20 cm što je obilan ručak za nekoliko ljudi.

Poznato je kako naš zavičaj obiluje prirodnim ljepotama, pa su nam tako svima poznati vodopadi na prekrasnoj rijeci Trebižatu: Kravica u Studencima, Koćuša u Veljacima, Mandića jaz (Čeveljuša) na Hardomilju, nadalje vrelo Vrioštice u Vitini, a ovim biserima prirode u ljubuškom kršu pridružila se i Bubalova jama, manje poznat ali također, zakonom zaštićen spomenik prirode.

Kolege s portala hardomilje.info su jučer posjetile ovu znamenitost te su na portalu postavili i galeriju fotografija.

Koliko su se vremenski uvjeti na ovim prostorima promijenili i postali čudni i neuobičajeni, najbolje govore primjeri dva ljubuška susjedna mjesta Vitina i Klobuk. Prekjučerašnje prvo nevrijeme s pljuskovima i grmljavinom Vitinjanima je donijelo poplavu, a cesta kroz Vitinu pretvorila se u bujicu poplavljujući okolne kuće, dok u susjednom Klobuku mjesecima nije pala kiša.

Mještani Vitine tako su do kasnih sati izbacivali vodu iz gospodarskih objekata i kuća, nasipali pragove kuća pijeskom te pomoću prekrivača i ručnika skupljali velike količine vode koja je izbijala iz podova. “Ovo je katastrofa, pala je tek prva kiša, što tek očekivati do zime. Ne znamo sami što činiti”, istaknuo je Ivan Pavlović, jedan od mještana čija je kuća u neposrednoj blizini ceste s koje se u kuću ulijevala voda. Kako su rekli Vitinjani, problem stvara nepostojanje sustava za slijevanje vode.

Kao i mnogi drugi dijelovi Hercegovine, i ljubuški vatrogasci se svakodnevno suočavaju s vatrenom stihijom. Gorjelo je u Stubici, Gornjoj Vitini, Prologu i Grabu. Velike materijalne štete najviše su pretrpjeli Proložani kojima su gorjeli nasadi vinove loze, a požar koji je poharao Prolog preselio se do Graba. Mještani, koje smo zatekli na terenu, pomagali su vatrogascima koji već gotovo dvadeset dana ne spavaju, a gasilo se na terenu gdje cisterne nisu mogle prići.

“Žalosno je što se cijelo selo nije diglo gasiti, nego samo desetak ljudi”, kazao nam je jedan od mještana. Grabovčani iz zaseoka Rastok, gdje je buktio požar, visine, kako govore, i do 20 metara na topolama, pretpostavljaju da je njihovim suseljanima izgorjelo najmanje petsto loza. Mještani su, gaseći požar crijevima spojenim na motore i crpke za vodu, spriječili da buktinja dođe do nastanjenih dijelova sela, iako se požar približavao na stotinu metara.

Sportsko-ribolovno-ekološka udruga Vidra iz Ljubuškog ovoga je vikenda bila organizator prve velike akcije čišćenja toka rijeke Trebižat. Uz ŠREK-ovce Vidre, akciji se priključilo i 40 ronilaca iz Livna, Mostara, Neuma, Imotskog, Vignja na Pelješcu te članovi ronilačko-ekološkog kluba HVIDR-a iz Splita. Uz ronioce akciju su logistički podržali i članovi ekoudruga Lijepa naša iz Čapljine, Vrioštica iz Vitine te Kadulja iz Gruda.

Budući da je tok rijeke Trebižat dug 50 kilometara, ronioci su bili podijeljeni u osam ekipa te su na isto toliko lokacija čistili najugroženije dijelove vodotoka rijeke. Prema riječima organizatora akcije, tajnika ŠREK-a Vidra Zdravka Anića, čistilo se područje od izvora Peć Mlini, preko Koćuše, Kolovrata-Klobuk, Mlade-Veljaci, Čeveljuše, Kravica, pa sve do ušća u Strugama, odnosno lokacije na kojima se ljeti okupljaju kupači, a koje zbog dubine i nepristupačnosti terena do sada nisu bile čišćene.

Načelnik općine Ljubuški Nevenko Barbarić poručio je građanima ove općine da u Gornjoj Vitini neće biti sanitarnog odlagališta.“Pričom o sanitarnom odlagalištu željela se stvoriti atmosfera linča i javnog prozivanja određenih ljudi koji su podupirali tu ideju. Sve je to djelo politički motiviranih pojedinaca koji su situaciju pokušali iskoristiti u političke svrhe.

Što se mene tiče, ta je priča završena i od odlagališta na toj lokaciji neće biti ništa”, kazao je Barbarić za naš list. Osim na situaciju o odlagalištu u Gornjoj Vitini, načelnik se osvrnuo i na druge probleme s kojima se susreću građani i općina.

Temperatura u Ljubuškom, koja je već u prijepodnevnim satima prešla 35 stupnjeva, magičnu granicu koja u kasnoproljetnim danima vikenda opustoši gradske ulice, natjerala je zaljubljenike prirode na slapove Kravica.

Svi oni koji su nedjelju odlučili provesti na jednoj od najljepših ljubuških lokacija i tamo potražiti spas od vrućine te se koliko-toliko osvježiti u tome su i uspjeli.