Konačna trasa autoputa kroz našu zemlju biće poznata nakon 20. lipnja, kada bi se Republika Hrvatska trebala izjasniti o tački spajanja jadransko-jonske magistrale i koridora 5C. Jedino što je sigurno kako će točka spajanja biti na području općine Ljubuški.
Izet Bajrambašić, državni koordinator projekta na koridoru 5C, je izjavio kako zbog neriješenog izlaza autoputa na jugu stručnjaci Ministarstva prometa i komunikacija BiH i savjetnici iz bosanskohercegovačko-hrvatskog konzorcija IPSA-IGH neće moći prije 10. lipnja izabrati jednu od tri ponuđene trase autoputa kroz Hercegovinu.
Tri trase
Konzorcij IPSA-IGH izradio je tri prijedloga trase autoputa kroz Hercegovinu, a premijer Adnan Terzić je krajem svibnja najavio kako će do 10. lipnja biti izabrano jedno od ponuđenih rješenja.
Trasa autoputa kroz BiH je u većem dijelu utvrđena do mjesta Potoci, na izlazu iz tunela kod Grabovice odakle postoje tri predložena rješenja.
Jadan prijedlog trase se kod Potoka odvaja od pojasa koridora 5C, prelazi Neretvu i ide zapadnom Hercegovinom (Ljubuški, Čitluk...) do graničnog prelaza Crveni grm. Preostala dva prate liniju koridora 5C i protežu se, uz manja odstupanja, istočnom obalom Neretve, prolaze pokraj Mostara i nastavljaju do žitomislića sjeverno od Čapljine, gdje se jedna od navedenih trasa odvaja prema zapadu i Crvenom grmu, dok druga nastavlja kroz Čapljinu i dalje prema Dračevu kod Metkovića u RH. Potonji prijedlog trase u skladu je sa prostornim planom BiH i, kako saznajemo, uživa veliku podršku Mostara, te općina Čapljina, Stolac i Neum.
Međutim, prema postojećem prostornom planu RH, zamišljeno je da jadransko-jonska magistrala od Ploča nastavlja obalom preko Neuma i dalje prema Dubrovniku. Ova ruta, međutim, ne uživa podršku općina Dubrovačko-neretvanske županije u RH, a kako saznajemo, ne odgovara ni Neumljanima zbog narušavanja prirodnog ambijenta jadranskog priobalja.
Rok 20. lipnja
Stoga su predstavnici RH najavili mogućnost promjene prostornog plana u delti Neretve, tako što bi bi trasu jadransko-jonske magistrale iz Ploča preusmjerila prema Dračevu odakle bi jadranski autoput ulazio u BiH i kroz Popovo polje južno od Trebinja nastavljao prema Crnoj Gori. Na ovaj način Dubrovnik i Neum bi sačuvali prirodni okoliš, a nerazvijeni jugoistočni dio BiH dobio autoput.
Hrvatska bi svoje namjere o promjeni prostornog plana trebala obznaniti 20. juna, što bi, kako najavljuje Bajrambašić, bilo opredjeljujuće za utvrđivanje južne tačke bh. autoputa, odnosno trase u Hercegovini.
Počela javna rasprva o koridoru 5 c
Tražiće se optimalna rješenja - Do konačnog glavnog izvedbenog projekta autoputa na koridoru 5 c ima još da se uradi mnogo posla. Do sada je urađena osnova za javnu raspravu koja je počela u utorak u općini Doboj-Jug i trajaće do 17.juna. Za ovo područje završena je tehnička studija koja nudi nekoliko varijanti, a nakon rasprava o uticaju na okoliš, rješenja će se svesti na 2-3 varijante, rekli su Anđa Hadžiabdić ispred federalnog Ministarstva prostornog uređenja i okoliša i Nermin Kupusović ispred Ministarstva za promet i komunikacije BiH na javnoj raspravi organiziranoj u Doboj-Jugu. Pozivi za javnu raspravu o ovoj temi upućeni su na 62 adrese, a od sudionika se očekuju konstruktivni prijedlozi i sugestije.
Konzultant za izradu projekta prof. Milan Veljković je obrazložio zakonski osnovu za procjenu utjecaja na okoliš, a Dobojlije su se interesirale za mikrolokaciju trase, izgradnju pristupnih petlji, utjecaj buke na stanovništvo i sl. Rečeno je da će širina kolovoza biti 26 metara, zaštitni pojas biće stotinu metara, a na pojedinim mjestima gradiće se posebni zaštitnici od buke. Pristupne petlje su planirane u Jakešu, Šešlijama (pravac prema Derventi) na sjevernom ulazu u Doboj (spajanje pravca prema Banjoj Luci), na prostoru Doboj-Juga (spajanje pravca prema Tesliću), zatim Tešnju, žepču, Zenici i dalje. Tačna odredišta biće poznata nakon donošenja glavnog izvedbenog projekta.
Određena sjeverna tačka autoputa
Predstavnici BIH i HR nedavno su na sastanku u Odžaku utvrdili preciznu lokaciju u kojoj će autoput na koridoru 5C iz Hrvatske ulaziti u BiH. U odnosu na raniji prijedlog tačka prelaza, Sava je pomjerena za 1,5 kilometar zapadno čime su značajno pojeftinjeni troškovi gradnje autoputa u ovom dijelu BIH.
Novi prijedlog predviđa gradnju jeftinijeg mosta preko Save, a autoputa će prolaziti kroz nenaseljeno područje, i kroz manje plodnu zemlju koja je dobrim dijelom u vlasništvu bh. države. Ovim se troškovi eksproprijacije značajno smanjuju u odnosu na prvobitno rješenje koje je predviđalo prolazak autoputa preko obradivog zemljišta prve kategorije, koje se, uz to, nalazi u privatnom vlasništvu izbjeglih Srba. Većina njih danas živi u Australiji, što bi značajno otežalo posao otkupa zemljišta.




