Dobiti danas posao i raditi u bilo kojoj državnoj službi, velika je želja i uspjeh većine ljudi. Sigurnost, zaštićenost, ostvarivanje prava znatno su veći nego u privatnom sektoru i zato se pošto-poto nastoji zaposliti u državnoj, županijskoj ili općinskoj upravi, u zdravstvu, školstvu i drugim djelatnostima. Postavlja se pitanje postoje li dobro i jasno razrađeni mehanizmi na temelju kojih se zapošljava i ima li mogućnosti za zloporabe, mito, korupciju...
U školstvu ZH županije s tim se ne stoji baš dobro, točnije način prijema novih zaposlenika nije kakav bi mogao i trebao biti. Do dolaska sadašnje županijske vlasti postojao je pravilnik o prijemu u radni odnos, no nova vlast je promijenila zakon o školstvu i njime je i pravilnik poništen, a novi nije donešen. Je li poništeni pravilnik bio dobar ili nije, dalo bi se raspravljati, međutim, iz sadašnje prakse može se reći da je bolje imati bilo kakav, dogovoren i usuglašen, nego nikakav.
Sada je stanje takvo da škole mogu imati svoje interne pravilnike o prijemu u radni odnos, koje mora usvojiti školski odbor, ali ne moraju ga imati. Vrlo mali broj škola je napravio svoj interni pravilnik i prijem je prepušten školskim odborima na temelju nekih ne tako jasno definiranih kriterija. Oni su istaknuti u natječaju, a događa se da su uvjeti u natječaju postavljeni tako da pogoduju već "odabranim" novim zaposlenicima. Ipak, u praksi, koga će se primiti odlučuju ravnatelji, njihova riječ je odlučujuća i školski odbori uglavnom postupaju (glasuju) prema njihovim prijedlozima i stavovima. U slučajevima kada više kandidata zadovoljava postavljene uvjete, prevagu odnosi dobra veza.
U školama koje imaju svoje interne pravilnike velika je mogućnost da ravnatelj provodi svoju volju. U jednoj školi u Ljubuškom prema internom pravilniku ravnatelj na temelju razgovora s kandidatom može mu dati od 0 do 10 bodova, što je u konačnici odlučujuće. Ovih dana u toj školi na temelju inspekcijskog nalaza dva natječaja su poništena.
