Naoružani učenici nisu više vijesti iz dalekih zemalja, nego i iz naše okoline. Trend učenika koji u škole dolaze s različitim oružjem nažalost je i u Bosni i Hercegovini uzeo maha.
Nakon napada u školama koji su se dogodili u susjednim zemljama, a koji su potresli javnost, postavlja se pitanje jesu li škole u BiH sigurne, jer su medije često punili naslovi o incidentima u školama.
Osim pitanja kako oružje dolazi u ruke maloljetnika, postavlja se i vrlo važno pitanje; što roditelji i institucije trebaju uraditi u sprječavanju nastanka ovakvih situacija?
Što rade institucije?
Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti smatra kako je situacija i više nego alarmantna, te je aktiviralo sve svoje raspoložive resurse, uključujući i stručnjake iz drugih sektora.
Sačinjen je "Okvirni plan prevencije i sprječavanja nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine", koji je početkom kolovoza 2024. usvojila Vlada Federacije BiH.
Ovaj okvirni plan sadrži čak 48 mjera, čijom se realizacijom mogu postići visoki standardi u oblasti prevencije nasilja u odgojno-obrazovnim institucijama. Ono što je nama posebno važno, jest činjenica da se realizacijom ovih mjera može postići pozitivan pomak u očuvanju fizičkog i mentalnog zdravlja, kako učenika tako i nastavnika
, kaže Nadija Bandić, pomoćnica ministrice za integralno obrazovanje i razvoj.
Ističe, kako je u ovakvim slučajevima važno naglasak stavljati na preventivne aktivnosti.
Uz implementaciju ovoga dokumenta, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti je uvelo i različite programe koji su primarno posvećeni prevenciji nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama, koje sprovode u suradnji s određenim županijama/kantonima.
Dodala je i kako je od osobite važnosti da stručne službe u odgojno-obrazovnim ustanovama budu osnažene.
Svjedoci smo da u posljednje vrijeme nasilje u BiH eskalira u svojim njegovim oblicima, stoga idemo u pravcu povećanja broja pedagoga i psihologa u školama, koji mogu učenicima i nastavnicima pružiti potrebnu psihološku podršku.
Međutim, kada je obrazovanje u pitanju Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti ima koordinirajuću ulogu, dok se konkretne mjere i aktivnosti u školama donose na županijskoj razini.
Na nasilje ne odgovarati nasiljem
Prevenciju ističe i psihoterapeutkinja i pročelnica Studija psihologije na Sveučilištu u Mostaru Ivona Čarapina-Zovko. Ističe, kako su i nasilnici žrtve, te da se ni u kojem slučaju na nasilje ne smije odgovoriti nasiljem.
Najčešće se die u smjeru kažnjavanja učenika, međutim time se na njegovo nasilje odgovorilo ponovnim nasiljem. Vrlo je važno stručnom osoblju naglasiti, da je to samo jedna od mjera, efektivniji, ali i dugotrajni način rješavanja ovakvih situacija trebalo bi biti ispitivanje korijena problema
, naglašava Čarapina-Zovko.
Primijećeno je, da u najvećem broju ovakvih ili sličnih slučajeva iza napadača stoji neodgovarajući oblik ponašanja ili nesređeni odnosi, stoga je psihološka pomoć potrebna i samom počinitelju.
Iako često krivimo društvene mreže ili krivca pronalazimo u nekom drugom segmentu modernog života, problem je puno dublji.
Mi smo nažalost društvo koje je obilježeno brojnim traumatičnim događajima, koji su ostavili posljedice prvenstveno na primarne skrbnike današnjim mladih ljudi
, kaže psihologinja i dodaje da nikako ne možemo nasilje u školama opravdavati uz "pa toga je bilo i ranije".
Iako je izazovno vratiti se u svakodnevicu, učenici moraju ponovno u svoje školske klupe, a nastava se ipak mora nastaviti po planu i programu.
Iz jedne hercegovačke srednje škole, u koju je učenik sredinom studenog donio plinski pištolj, kažu kako da nadležne institucije rade na ovom slučaju, te da ovaj incident nije unio veći nemir.
No, ovakav ishod nije zajamčen!
