Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Ustavne promjene - sukobi oko ovlasti županija

ljubuski.info

Sve parlamentarne stranke podupiru proces ustavne reforme u Federaciji BiH i pozdravljaju preporuke stručnog tima koji je radio pod pokroviteljstvom Veleposlanstva SAD-a kao "polaznu osnovu". Međutim, stavovi prezentirani na jučerašnjem posebnom zasjedanju Zastupničkog doma Parlamenta FBiH pokazuju da će biti vrlo teško uskladiti želje i prioritete stranaka posebno kada je u pitanju uloga županija.

Nakon uvodnih riječi članova stručne skupine, koji su uopćeno izložili svoje preporuke, uslijedila su obraćanja predsjednika stranačkih klubova, koji su bili poprilično oprečni, a došlo je i do razmjene nekoliko oštrih polemika, kojima su svjedočili brojni županijski i općinski čelnici u ulozi gostiju zasjedanja. Ismet Osmanović iz SDA kazao je da promjene Ustava moraju biti sukladne bh. realnosti i potrebi reforme državnog Ustava.

"O svakoj od ovih preporuka trebat će se voditi opsežna rasprava. Ključni problem FBiH su nadležnosti, a stručna skupina se toga nije dotaknula. Teško je sve ovlasti koje imaju županije stisnuti u sedam ili 10 ministarstava, kao što se predlaže" - kazao je Osmanović, problematizirajući i predloženo smanjenje broja zastupnika i ukidanje profesionalnog statusa parlamentaraca u situaciji kada se povećava uloga Parlamenta FBiH.

Predsjednik Kluba SDP-a Jasenko Selimović kazao je da je ustavnom reformom potrebno uspostaviti balans između nacionalnog i građanskog. Otvoreno se založio za slabljenje pozicije županija, a jačanje Federacije i lokalnih zajednica. - Predstojećim ustavnim promjenama treba jačati nadležnosti Federacije, a ukidati nadležnosti županija. Županije treba zadržati samo kao teritorijalne organizacije - kazao je Selimović napomenuvši kako Federaciji mnogo više odgovara parlamentarni, nego postojeći polupredsjednički sustav.

S druge strane, predsjednica Kluba HDZ-a 1990. Slavica Josipović je upravo na primjeru SDP-ovog zalaganja za razvlašćivanje županija zaključila kako postoje velike razlike u stavovima, jer je jasno da hrvatske stranke neće pristati na to. Dodala je da ona Federaciju danas doživljava kao entitet s bošnjačkom dominacijom u političkom i institucionalnom smislu, što je ilustrirala na primjeru zapošljavanja skoro isključivo Bošnjaka u Sarajevu.

To je izazvalo niz polemika koje je pokrenuo Ismet Osmanović tvrdeći da Hrvati nisu majorizirani i da Ustav jamči jednakopravnost Hrvata i Bošnjaka. Odgovorio mu je predsjednik Kluba HDZ-a BiH Marinko Čavara podsjetivši na činjenicu da je i postojeća vlast izabrana isključivo po volji bošnjačkih birača.

"Oni koji su pristali biti hrvatski Sejde Bajramovići u federalnoj vlasti ne predstavljaju Hrvate, već sebe i svoju sramotu" - ustvrdio je Čavara. Kada su u pitanju preporuke stručnoga tima za reformu Ustava FBiH, Čavara je kazao kako tu ima i dobrih i loših prijedloga. "No, važno je pokrenuti proces, a vjerujem da je moguće pomiriti različite političke koncepte" - kazao je Čavara.

Dejan Jazvić [ Večernji list ]

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari