Vlada FBiH utvrdila je i Parlamentu FBiH na konačno usvajanje uputila Prijedlog strategije reforme mirovinskog sustava u Federaciji BiH.
Konačan tekst Strategije reforme mirovinskog sustava u FBiH rezultat je višegodišnjeg rada, kako domaćih stručnjaka, tako i predstavnika socijalnih partnera, udruženja umirovljenika, a na predloženoj verziji, pored ostalih, stručnu pomoć pružila je i Svjetska banka priopćeno je.
Predviđeno je snaženje takozvanog prvog stupa, te uvođenje dodatnih oblika osiguranja, uz osiguranje dugoročne održivosti mirovinskog sustava.
Stvaranje uvjeta za snažni mirovinski fond, koji treba zadovoljiti potrebe klijenata, bitan je preduvjet vraćanja povjerenja u mirovinski sustav. Erozija mirovina u FBiH može biti ublažena promjenom parametara mirovinskog sustava solidarnosti kojima bi se povećao broj osiguranika u odnosu na umirovljenike, a time i prihoda u odnosu na rashode.
Uz postojeći prvi stup, odnosno uz obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje, predviđen je i drugi stup, odnosno dragovoljno individualno osiguranje. Gotovo sve zemlje su uvele ovaj oblik kao najučinkovitiji način osiguranja dodatnih prihoda u tzv. 'trećoj životnoj dobi'. Nositelji ovog osiguranja bila bi društva za upravljanje privatnim mirovinskim fondovima i dragovoljni mirovinski fondovi. Uvjeti, način osnivanja, poslovanje, te investicijska načela i druge bitne odredbe, bili bi regulirani posebnim zakonom i podzakonskim aktima.
Jedan od očekivanih rezultata reforme je i uvođenje bodovne formule s valorizacijom boda temeljem rasta prosječne plaće u FBiH od 2014. godine. Nadalje, očekuje se usuglašavanje mirovina s kretanjem troškova života, uz ukidanje koeficijenta vezanog za prihode od doprinosa.
Postupno bi se išlo na ukidanje razdoblja prijevremenog umirovljenja u 2023. godini umjesto sadašnjeg rješenja ukidanja u 2015. godini. Pri tome bi prijevremeno umirovljenje bilo do najviše pet godina ranije u 2014., do tri godine u 2018., a za 2023. nije predviđeno ništa. Pri tome bi godišnji odbitak za svaku godinu prijevremenog umirovljenja bio tri posto.
Predviđa se postupno povećanje udjela u radno aktivnom stanovništvu na 50 posto, uz postupno smanjivanje udjela broja invalidskih mirovina s 25 na deset posto. Dobna granica za obiteljsku mirovinu bila bi podignuta na 50 godina (u desetogodišnjem razdoblju). Postupno bi, također u razdoblju od deset godina, bila poboljšana stopa naplate doprinosa za šest postotnih bodova.
Reformski paket mogao bi rezultirati poboljšanom financijskom slikom do 2030. godine, čak i uz stabilnije i izdašnije mirovine. Poslije 2030. može se javiti deficit kao posljedica zadržavanja dobi za umirovljenje na 65 godina. Ukoliko se ne bude htjelo posegnuti za smanjivanjem mirovina ili povećanjem stope doprinosa, trebat će, pored ostalih mjera za nastavak reforme, uzeti u obzir i povećanje dobnih granica za odlazak u mirovinu u skladu sa starenjem stanovništva.
