Bosna i Hercegovina će, ako se takozvani politički čelnici ne dogovore do 1. listopada, za dva tjedna ostati bez još gotovo 18 milijuna maraka besplatnog, poklonjenog novca iz fondova Europske unije. Uz to, bit će ugroženo i buduće povlačenje novca iz ovih fondova.
Istodobno, na osnovi “preko koljena” odobrenog aranžmana, vlasti će tih dana povući četvrtu tranšu kredita od Međunarodnoga monetarnog fonda čije će vraćanje uz kamate ostaviti svojim nasljednicima. Za nove generacije “dobra” vijest.
620 milijuna maraka
BiH je zbog problema tko će upravljati sredstvima/krčmiti novac iz fondova EU-a već ostala bez gotovo deset milijuna maraka bespovratne pomoći iz fondova Europske unije namijenjene razvoju poljoprivrede i općenito ruralnom razvoju. Takozvani IPARD za razdoblje od 2007. do 2013. godine ostao je neiskorišten.
Samo poljoprivrednici znaju koliko teško je dobiti poticaje, posebno jer se gleda “podobnost”, odnosno veza sa strankama na vlasti, a za razliku od poljoprivrednika u čitavoj regiji nemaju pravo ni na jeftinije gorivo (“plavi” dizel). Dok, primjerice, hrvatski poljoprivrednici po obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dobivaju gotovo 5000 maraka poticaja, oni u BiH ostali su ispruženih, praznih ruku.
Jedinstvena poljoprivredna politika u BiH ne postoji, prvo zbog otpora vlasti u RS-u protiv svega što je državno i što nije “daytonska, entitetska nadležnost”. Nema ni posebnog interesa jer se novac od kredita kod stranih i domaćih kreditora, a koji će građani kasnije vraćati, može dijeliti po vlastitom nahođenju dok se za novac iz fondova EU-a moraju polagati računi. Štoviše, poklonjeni novac od EU-a ne ide u institucije, nego izravno proizvođačima. Od 2007. do 2012. godine EU je “rezervirao” više od 620 milijuna maraka za razvoj BiH.
Dvanaest godina pregovora
Europska komisija je godinama pokušavala pomoći u postizanju dogovora između vladajućih političkih stranaka o pitanju upravljanja financijskom pomoći EU-a.
Standardi koje moramo dostići predstavljeni su našim vlastima davne 2001. godine i identični su za sve države. Ako govorimo o potpori poljoprivredi, zajedničko “upravljačko tijelo” i platna agencija na državnoj razini u koju bi se novac uplaćivao bili su osnovni uvjeti. Štoviše, Europska unija je namijenila dva milijuna svojih sredstava za formiranje takve jedne državne platne agencije, no i ta sredstva su ostala neiskorištena. U međuvremenu su u RS-u odlučili formirati i “kadrovski ojačati” entitetsku agenciju za plaćanje u poljoprivredi, dok je Europska komisija krenula u otkazivanje projekata i sredstava za BiH na štetu proizvođača kojima treba zajedničko tržište uz jednu jasnu poruku: “Bez obzira kad biste imali sve na entitetskim razinama, to nije dovoljno jer morate to imati na državnoj razini.”
Posljedice su vidljive već od 1. srpnja kad su svi naši prehrambeni proizvodi koji možda zadovoljavaju daytonske ili entitetske standarde zaustavljeni odmah na hrvatskoj granici.
