Objavljujemo mišljenje Odjela za zaštitu kulturne i povijesne baštine o stanju zaštićenih spomenika kulture u Ljubuškom koje je donio pročelnik tog ureda g.Tihomir Glavaš.
Mišljenje je uzburkalo duhove budući da gdin Glavaš tvrdi kako "nije upoznat" sa restauratorskim radovima na tvrđavi, te je istakao kako se na crnom tržištu već prodaju razni arheološki predmeti, čime je očito ciljao na aktualnu općinsku vlast, koja stoji iza sadašnje obnove.
Gračine - rimski vojni logor smješten na Humcu, arheološki je djelomice istražen između 1977. i 1980. godine. Pokretna arheološka građa i bila je smještena u potkrovlju obližnje osnovne škole. Pred otvaranje novog stalnog postava u Franjevačkom samostanu na Humcu pronađena je na rečenom mjestu i prenesena u samostan. Dio toga materijala ( keramika, oružje, novci, dijelovi vojničke i konjske opreme, ulomci podnog mozaika i zidnih fresaka, pokrovne opeke s natpisima, dijelovi grijnog sustava i dr.) sada je izložen a dio je u depoima čekajući stručnu i znanstvenu obradu. Nepokretni arheološki nalazi koje čine arhitektonski ostatci logora, principalia gdje je bilo smješteno zapovjedništvo i paviljon sa nizom manjih prostorija za vojnike, konzervirani su početkom osamdesetih godina. Prema rezultatima arheoloških istraživanja, logor je podignut 44. godine prije Krista i uz dogradnje i pregradnje bio aktivan sve do početka III. st. odigravši značajnu ulogu u pokoravanju ilirskih plemena u unutrašnjosti i njihovoj pacifikaciji. Za dva i pol stoljeća kroz ovaj logor prošlo je 50 po imenu poznatih rimskih legija iz raznih dijelova carstva.
S a d a š n j e s t a n j e: Konzervirani ostatci arhitekture vjerojatno nikada nisu popravljani pa je njihovo sadašnje stanje kritično. Posebice je to izraženo u sjevernim dijelovima logora (zgrada zapovjedništva) gdje su veći dijelovi ziđa urušeni s tendencijom daljeg ubrzanog propadanja. Istraženi i neistraženi dijelovi logora ugroženi su sa zapadne, sjeverne i istočne strane. Dijelovi bedema kojim je cijeli logor bio opasan, na zapadnoj su strani uklonjeni, vjerojatno prilikom podizanja voćnjaka. Na istočnom se dijelu grade, ili su već sagrađene, kuće pa su ispred jedne takve kuće sada vidljivi veliki kameni blokovi koji su pripadali logorskoj arhitekturi (vjerojatno jednom od ulaza). Na istočnom je bedemu podignuta ograda «privatnog» posjeda na kojemu se formira radilište. Unutar logorskih bedema vidljive su neke oznake (pobodene željezne šipke, betonski blokovi) koje sugeriraju dalje uništavanje ovoga u znanstvenom svijetu poznatog nalazišta.
Stari grad Ljubuški - odavno je poznat kao srednjovjekovna utvrda Hercega Stjepana. Na njemu nikada nisu rađeni neki značajniji konzervatorski zahvati. Za vrijeme moga ciljanog posjeta Gračinama i Humcu 15. svibnja ove godine, saznao sam da se na gradu izvode neki arheološko-konzervatorski radovi. Imena naručitelja, investitora i izvođača nisu mi poznati. Saznao sam da se u Ljubuškom, na crnom tržištu, nude na prodaju razni arheološki predmeti (npr. bizantski zlatni novac, srednjovjekovna topovska kugla i dr.) koji potječu sa grada. Je li moguće nešto više saznati o ovim neprimjerenim i neprihvatljivim aktivnostima u Ljubuškom o čemu bi nešto više mogla reći lokalna uprava?
Odjel za zaštitu kulturne i povijesne baštine
Načelnik: Tihomir Glavaš
U Širokom Brijegu, 16. V. MMVII.
(preneseno sa Poskok.info)
Uzet ću si za pravo da informiram gospodina Glavaša o onome o čemu bi baš on trebao biti najbolje informiran.
U listopadu 2003.g., odlukom Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, Stari grad Ljubuški je proglašen nacionalnim spomenikom i stavljen na popis 40 najugroženijih spomenika u BiH. Slijedom te odluke, u veljači 2006.g. Općina Ljubuški je osnovala Povjerenstvo za sanaciju i zaštitu Starog grada, na čijem čelu se nalazi Davorin Medić, predsjednik općinskog vijeća Ljubuški. Financijsku potporu za prve mjere zaštite i konzervacije Starog grada je osiguralo Federalno ministarstvo kulture, u vrijednosti 50 000 KM.
Dakle gospodine Glavaš, tu vam je naručitelj (Općina Ljubuški) i investitor (Federalno ministarstvo kulture), a barem se za saznavanje imena izvođača radova potrudite sami, uostalom to vam je i posao. Nakon svega navedenog te proteklih "kulturnih događanja" u našoj županiji, konkretno slučajeva devastacije lokaliteta "Bili Greb" u Grudama i rušenja starog hotela "Procip" u Posušju, ne shvaćam koja je svrha Odjela za zaštitu kulturne i povijesne baštine u našoj županiji. No eto, bar nas može utješiti činjenica da se na čelu tog odjela nalazi kompetentan i stručan čovjek, izvrsnog poznavanja rimskih brojeva (broji preko dvije tisuće, može i unatraške).
brdo
U Ljubuškom, 19.V.MMVII.
