Dok se zadnjih mjeseci bjesomučno poziva sve Hrvate da se popišu, toliko pretjerano da neki već iz inata govore kako se uopće neće popisati, u BiH najmanje novca dobivaju majke malih Hrvata i Hrvatica.
Da je se ranije o tome mislilo, osobito u hrvatskim županijama, tko zna koliko bi nas više bilo na popisu. Primjerice, Posavska, Hercegovačko-neretvanska i Zapadno-hercegovačka županija, kao i Livanjska županija, ne daju ni marke dječjeg dodatka, podatci su federalnog Ministarstva socijalne politike.
Pregled za 2011 (Dječiji dodatak ne isplaćuje se u čak pet županija, a u ostalima je toliko nizak da ne pokriva ni trošak pelena, premda je pravo na dječiji dodatak regulirano članom 91. važećeg zakona o socijalnoj zaštiti)
U HNŽ-u nula rodiljama
Nasuprot njima većinski bošnjačke županije isplaćuju koliki-toliki dodatak.
Nadalje, opet Posavska i Hercegovačko-neretvanska županija ne daju niti jednu marku za naknadu plaće rodilji koja je u radnom odnosu. Hercegovačko-neretvanska županija ne daje ništa ni majkama koje ne rade, kao ni Livanjska županija, dok u Zapadnoj Hercegovini rodilje imaju sigurna mjesečna primanja, pokazuju tabele resornog Ministarstva.
Pregled za 2011. (Naknada umjesto plaće ženi u radnom odnosu regulirana je člankom 93. važećeg zakona o socijalnoj zaštiti, i u ovisnosti od županije do županije ta naknada utvrđuje se u postotku od 50% - 80% ostvarene plaće u posljednjih šest mjeseci prije stupanja na trudničko bolovanje.
Sarajevska županije isplaćuje 60 posto plaće u Federaciji, a Hercegovačko-neretvanska i Posavska županija uopće nemaju to pravo)
Dakle, dok se licemjerno poziva na popis, istovremeno se rodiljama u HNŽ-u ne daje ni marke, pa rodilje u HNŽ-u nakon poroda dobiju jedino bebu. Ispravka, izuzevši sigurno mjesečno primanje na dopustu, rodiljama se isplati simboličnih 400 maraka za opremanje djeteta i to kad je beba već velika. Posavska i Hercegovačko-neretvanska županija zapravo isplaćuju najveću jednokratnu pomoć, no to su sredstva za mazanje očiju, kada se uzme u obzir da na mjesečnoj razini ne daju ništa.
Pregled za 2011. (Pravo na jednokratnu novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta regulirano je u članu 89. važećeg zakona o socijalnoj zaštiti. Najveću jednokratnu pomoć isplaćuju Posavska i Hercegovačko-neretvanska županija, zato što nemaju nikakva druga davanja za rodilje).
Prava rodilja u Federaciji trenutačno se reguliraju sukladno važećem Zakonu o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji sa djecom. Taj zakon svaka županija različito tumači i različito planira izdvajanja za rodilje što se može vidjeti u tabelama.
Kako su prava rodilja na području Federacije itekako neujednačena, federalno Ministarstvo rada i socijalne politike priprema Zakon o zaštiti obitelji sa djecom, koji ide u setu sa još tri zakona iz socijalne zaštite. Zastupnički dom Parlamenta FBiH je na 23. sjednici održanoj 9. lipnja 2013. godine usvojio zaključak kojim se Vlada Federacije BiH zadužuje da pokrene proceduru dostave seta 4 zakona iz oblasti socijalne zaštite.
Podijeljena nadležnost
Međutim, pitanje je koliko će još proceduralne vode proteći dok majke dođu na svoje i dobiju svoje.
Po novom zakonu rodilje će imati pravo na:
- dječiji dodatak;
- naknada umjesto plaće ženi u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta;
- novčana naknada plaće za polovinu punog radnog vremena
- novčana pomoć porodilji koja nije u radnom odnosu;
- jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta;
- pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatna ishrana za dojilje;
- posebni psihosocijalni tretman trudnica i bračnih drugova koji žele djecu;
- naknada za smještaj djece uz ishranu u ustanovama predškolskog odgoja;
- osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u školama osnovnog obrazovanja.
Planirano je da se prvih pet prava financira jednim dijelom iz proračuna FBiH (dječiji dodatak; naknada umjesto plaće ženi u radnom odnosu za vrijeme dok je odsutna s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta; novčana pomoć porodilji koja nije u radnom odnosu; jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta), dok će se preostala prava financirati iz proračuna Županija(pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatna ishrana za dojilje; posebni psihosocijalni tretman trudnica i bračnih drugova koji žele djecu; naknada za smještaj djece uz ishranu u ustanovama predškolskog odgoja; osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u školama osnovnog obrazovanja).
Međutim, sve to lijepo izgleda na papiru, a ne zna se kako će se ono što rodiljama odavno pripada uopće financirati. Županije se već sada opravdavaju time da nisu u mogućnosti financirati osnovna prava rodilja. Prednacrt novog Zakona dostavljen je županijama kako bi dale svoju suglasnost na isti, kako bi on mogao ići na usvajanje.
