Državna, entitetske i županijske vlade su od 2010. godine podijelile nešto više od 93 milijuna KM iz proračunskih pričuva. Iako je zakonom određeno da se ovaj novac troši za hitne i nepredviđene situacije, troškove međunarodnih sporova, financiranje novih institucija i grantove neprofitnim organizacijama, ministri su ga dijelili i pojedincima, firmama i institucijama koje se već financiraju iz proračuna.
Revizori za poslovanje javnih institucija svake godine upozoravaju da se ovaj novac dijeli nenamjenski i da se zato moraju donijeti jasna pravila o tome ko i pod kakvim okolnostima može dobiti novac iz pričuve.
Državni revizor Miro Galić kaže da se zbog toga svake godine ponavljaju isti problemi prilikom podjele ovog novca: "Jednostavno, nemate pravila igre. Kad nemate pravila igre, nemate kriterij." Dodao je i da to znači da se funkcionerima ostavlja na volju da novac dijele kako hoće.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su pregledali izvještaje o izvršenjima državnog, entitetskih i županijskih proračuna, službene novine i revizorske izvještaje od početka 2010. do listopada 2013. godine.
Svi pronađeni podaci o trošenju proračunskih rezervi objedinjeni su u bazi podataka iz koje se vidi da je više od polovine ukupnog iznosa – oko 48,2 milijuna KM – podijelila Vlada Federacije BiH (FBiH). Najveći dio je dala resornim ministarstvima za koja su već izdvojena sredstva iz proračuna. Novcem iz pričuve su tako refundirana sredstva za Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO), isplaćivane plaće zaposlenima u industrijskom poduzeću "Krivaja" iz Zavidovića te davana pomoć umirovljenim pripadnicima Oružanih snaga BiH. Za neke milijunske iznose u izvještajima o izvršenju proračuna FBiH i ne piše točan razlog dodjele novca iz pričuve.
U istom razdoblju država je potrošila tri i po puta manje novca iz proračunske pričuve nego Federacija.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) je iz pričuve odobravalo isplate plaća Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužiteljstvu BiH, ali i odobravalo kupovinu opreme za institucije kojima je već osiguran novac iz proračuna.
Republika Srpska (RS) je najveći dio pričuve podijelila vjerskim zajednicama, pa je od 2010. godine više od 7,2 milijuna KM otišlo za izgradnje crkava i manastira te izmirenje obaveza u eparhijama, što je skoro polovina novca koji je RS podijelila iz proračunske pričuve.
Pravila o potrošnji
Iznosi pričuve su svake godine drugačiji, ali nikada ne mogu biti veći od tri posto proračunskih prihoda. Dok je od 2010. godine najveću rezervu imala FBiH, Hercegovačko-neretvanska županija na raspolaganju nije imala ni marke za ovu vrstu potrošnje.
Skromnih proračuna pa i potrošnje pričuve bili su i: Bosansko-podrinjski kanton sa manje od 35 hiljada KM, Tuzlanski sa manje od 580 tisuća KM, dok je Zeničko-dobojski kanton potrošio 50.000 KM – i to za pomoć na terenu pod klizištima.
Srednjobosanska županija je od 2010. godine dala skoro tri milijuna KM kao pomoć za hitne situacije, od kojih je više od 600 tisuća dato za liječenje, školovanje i pomoć socijalno ugroženim pojedincima.
Pravila trošenja novca iz pričuve su slična na svim razinama vlasti i svuda o raspodjeli najvećeg dijela odlučuje vlada. Na osnovu zahtjeva građana, firmi i institucija, ministri zajedno odlučuju kojem zahtjevu će udovoljiti, pritom se ne rukovodeći nikakvim detaljnim pravilima, dok u ministarstvima financija ne postoje dokazi da je sav podijeljeni novac utrošen namjenski.
Diskreciono pravo na trošenje manjeg dijela novca iz pričuve imaju premijeri, njihovi zamjenici i ministri financija. Oni se pri tome ne moraju savjetovati ni s kim, niti svoju odluku moraju ikome objašnjavati. Tako predsjedavajući Vijeća ministara BiH i njegova dva zamjenika imaju pravo da potroše ukupno četiri posto tekuće pričuve, što znači da će ove godine Vjekoslav Bevanda, Nikola Špirić i Zlatko Lagumdžija po sopstvenom izboru moći podijeliti nešto više od 342 tisuće KM, odnosno po trećinu svaki od njih trojice. Ovo pravo je prvi put uvedeno u zakon 2007. godine.
Na drugim razinama je nešto drugačije: u proračunima se odmah odredi iznos koji svojevoljno mogu podijeliti ministri pojedinačno. U RS-u ovo diskrecijsko pravo imaju premijer i ministar financija. Ove godine oni mogu podijeliti 40 tisuća, odnosno 20 tisuća KM rezervnog novca.
Znatno veći novac je na raspolaganju federalnom premijeru i njegovim zamjenicima – oni mogu po vlastitom nahođenju podijeliti ukupno 230.000 KM iz tekuće pričuve.
Iako revizori godinama upozoravaju da je potrebno odrediti tačne kriterije po kojima bi se odlučivalo o dijeljenju novca iz proračunske pričuve, vlast do danas to nije učinila.
