Iako će opći izbori biti održani tek potkraj sljedeće godine, na hrvatskoj političkoj sceni već se naziru konture političkih takmaca koji će se nastojati izboriti za vlast na državnoj, te entitetskim i županijskim razinama vlasti.
Najsnažniju snagu i dalje predstavlja HDZ BiH Dragana Čovića koji će dodatno ojačati potresima u HDZ-u 1990 i prebjezima iz ove stranke.
Svjestan činjenice kako se ne može osloniti na snagu HDZ 1990, zbog neizvjesne budućnosti te političke stranke, lider pravaša Zvonko Jurišić odlučio je zaigrati na okrupnjavanje političke scene kod Hrvata odnosno na okupljanje manjih političkih stranaka pod pravaški kišobran
Jurišić je otkrio kako je intenzivnim pregovorima s Milenkom Brkićem (predsjednik HNZ) i Petrom Milićem (predsjednik HZ HB), oko ujedinjenja u jedinstvenu stranku. Predsjednik HSP-a dr. Zvonko Jurišić ističe kako je riječ o procesu koji bi u znatnoj mjeri mogao doprinijeti boljem artikuliranju hrvatskih stavova.
Jurišić će sa zanimanjem pratiti i odvijanje stanja u HDZ-u 1990. U devedesetki su se naime iskristalizirale tri, po brojnosti, jednake opcije. Jedna koja je za ujedinjenje i koju predvodi Martin Raguž, druga koja je, a priori, protiv ujedinjenja, a okuplja članove HDZ-a 1990 koji nikada nisu bili u HDZ-u BiH ili se djelovanjem kroz tu stranku nisu ni u kom smislu kompromitirali, i treći koji čekaju konačni rasplet.
Budući da je grupacija neodlučnih sklonija postupnom ujedinjavanju odnosnom uvjetovanom ujedinjavanju dva HDZ-a može se, kako se izbori budu bližili, očekivati konačni raskol u Ljubićevoj stranci. U slučaju da stranka ipak zadrži svoj politički subjektivitet i zadrži kritičnu masu svojih članova tada će ona, na sljedećim izborima, nastupiti u koaliciji s pravašima. U slučaju da dođe do stvarnog ujedinjenja odnosno brisanja HDZ-a 1990 iz registra (a što je, u tom obliku, vrlo teško očekivati), Jurišić je raspoložen prihvatiti u svoju stranku sve istaknute kadrove HDZ-a 1990 koji se nisu kompromitirali u prethodnom razdoblju. Pravaška kolacijcija će, pored ovih stranaka, na sljedećim izborima vjerojatno uključivati i NHI-HSS koji je posebno važan na područjima Bosne u kojima žive Hrvati.
Na taj način birači hrvatske nacionalnosti, poglavito u Hercegovini i središnjoj Bosni, moći će opet, na izborima 2010. godine, birati između dvije opcije s nacionalnim predznakom i jedne multietničke okupljene oko Narodne stranke radom za boljitak koja je nakon prošlih lokanih izbora druga stranka po snazi na tzv. područjima s hrvatskom većinom.
I SDP će ostvariti izvjesnu potporu glasača hrvatske nacionalnosti, ali ogromna većina Hrvata koji glasaju za SDP dolazi iz urbanih, ali ipak većinski bošnjačkih, sredina poput Sarajeva, Tuzle, Bihaća itd. dok će potpora ovoj stranci u Hercegovini i središnjoj Bosni i na izborima 2010. godine vjerojatno ostati na simboličkoj ravni.
