Zapadna Hercegovina na pragu je ostvarenja strateškog projekta. Gradit će se brza cesta, koja će ovu regiju izvući iz prometne izolacije.
U zapadnoj Hercegovini magistralni putovi postali su lokalne ceste. Rekonstrukcija se ne može izvesti – proširenje onemogućavaju sagrađeni objekti. Odgovor problemu prometne zagušenosti iz svih pravaca dala je stručna studija koju je županija uvrstila u prostorni plan. Gradit će brza cesta kroz Hercegovinu.
"Na osnovu te prostorno-prometne studije i strategije ZHŽ-a, prostorni planeri su u svom dokumentu došli do skoro istih stavova, tako da su na prostoru ZHŽ-a projicirana dva ključna pravca", objašnjava Ivan Topić, ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša ZHŽ-a.
Brzom cestom u dva pravca - prvi pravac vezao bi se na Jadransko-jonsku cestu do čvora Zvirovići, pa od Posušja do Kupresa, drugi iz Mostara u Široki Brijega do Gruda i granice sa Hrvatskom.
Nova mrežna infrastruktura stvorila bi putokaz gospodarskom razvoju.
"Ona je važna sa dva aspekta – jedan je gospodarski dio, drugi je socijalni, koji će utjecati i na kvalitetu života ljudi koji žive u tom prostoru, njihovo zapošljavanje, bržu komunikaciju, protok ne samo unutar regije nego i izvan BiH", tvrdi Ivan Jurilj, ravnatelj Regionalne agencije za razvoj Hercegovine.
To bi nadoknadilo udaljenost pristupa koridoru VC većini općina zapadne Hercegovine i izvuklo iz dosadašnje prometne izolacije.
Topić kaže kako je prometni pravac Mostar – Podledinac izuzetno značajan – on otvara mogućnost gospodarskog razvitka, a ne iseljavanja stanovništva s ovih područja.
U pripremi je natječaj za izradu glavnog projekta na potezu brze ceste Mostar – Široki Brijeg do granice sa Hrvatskom.
