Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Cijene hrane se otele kontroli

ljubuski.info

Rast cijena u BiH zabilježio je novi uspon u prva četiri mjeseca ove godine.

Uz poskupljenje cijena prijevoza i usluga u hotelima i restoranima, najviši rast zabilježen je u cijenama hrane, na što je izravno utjecalo povišenje cijena brašna, voća i povrća.

Prema predviđanjima gospodarskih stručnjaka, očekuje se kako će BiH u ovoj godini imati teško razdoblje, tim prije što je globalna gospodarska kriza u usponu.

Najnovije istraživanje Organizacije UN-a za poljoprivredu i hranu (FAO) pokazuje kako će u sljedećih pet godina doći do velikih poskupljenja. Tako će cijena mesa porasti za 20 posto, pšenice za 60, a biljnog ulja čak za 80 posto.

Bosna i Hercegovina je u ovom istraživanju svrstana u treću kategoriju u kojoj se nalaze države s najvećim stupnjem rizika od posljedica uslijed poskupljenja.

Agencija za statistiku BiH bi uskoro trebala iznijeti nove podatke koji bi se odnosili na prvi kvartal ove godine. Dosadašnja praksa pokazala je kako povećanje cijena nije moguće točno utvrditi jer se radi o procesu koji, čini se, nitko u ovoj državi ne može kontrolirati.

Prema službenim podacima, u BiH skoro svaki sedmi stanovnik dnevno potroši manje od dvije marke za hranu, a oko milijun stanovnika živi u rastućoj neizvjesnosti da prije ili kasnije može pasti u siromaštvo.

Rast cijena roba široke potrošnje u BiH više nije nikakva novost. Cijene se mijenjaju gotovo svakog dana. Stručnjaci predviđaju kako u ovakvim okolnostima ne bi trebalo doći do deflacije što je suprotna pojava inflaciji, a označava pad cijena zbog veće ponude od potražnje.

U situaciji kada je smanjena potrošnja, odnosno kada roba nema kupaca, smanjuje se proizvodnja, što dovodi do otpuštanja radnika koji nemaju novac za kupovinu i rezultat toga je zatvaranje poduzeća. Analitičari tvrde da deflacija može biti strašnija od inflacije te da je iz nje mnogo teže izaći.

Dnevni List

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari