Iako je postalo jasno da će od provedbe presude u slučaju "Sejdić-Finci" i rješenja dijela hrvatskog pitanja kroz izbor članova Predsjedništva BiH teško išta biti u nekoliko mjeseci prije izbora, a od početka procesa prekrajanja Federacije još teže, ova otvorena i krucijalna pitanja čekat će bolje vrijeme nakon izbornog procesa. Međutim, kako stvari stoje, već se sada polako prikuplja potpora za ideju federalizacije zemlje, kako u BiH, tako i u međunarodnoj zajednici, a prvenstveno Europskoj uniji.
Susjedna nam Hrvatska trebala bi, tvrdi naši sugovornik, biti jedna od ključnih karika koja će svojom blizinom i upućenosti u prilike u BiH dati jaču potporu nastojanjima koja trebaju voditi decentralizaciji zemlje, naravno bez konkretno ponuđenih rješenja.
"Nešto se zasigurno krčka iza zavjese, no, zbog činjenice da ćemo u idućim mjesecima svjedočiti jakoj izbornoj kampanji, teško je očekivati velike pomake do izbora", naveo je naš sugovornik, istaknuvši kako hrvatsko pitanje, kao i problematika ukupne funkcionalnosti BiH, ipak ne može čekati dugo vremena, već se to pitanje treba ponovno staviti na dnevni red čim se nova državna vlast stabilizira.
Bez preskakanja
U međuvremenu, već se jedno vrijeme aktivno lobira kako u Zagrebu, tako i u Bruxellesu kako bi se hrvatsko pitanje postavilo kao ključ rješenja ukupnih prilika u BiH. Posljednji u nizu promjera je i jučerašnji istup eurozastupnika Davora Ive Stiera koji je na parlamentarnoj raspravi o vanjskoj politici EU-a, gdje je sudjelovala i visoka predstavnica Catherine Ashton, poručio europarlamentarcima kako novi pristup Unije mora slijediti smjernice koje je Europski parlament dao u svojoj rezoluciji od 4. veljače 2014. godine. U toj se rezoluciji jasno odbacuju separatizam i centralizam te se predlažu federalna rješenja koja jedina mogu omogućiti europsku perspektivu BiH.
"Stoga se u slučaju BiH ne smije odustati ili preskočiti preduvjet reforme izbornog zakonodavstva koji trenutačno diskriminira nacionalne manjine i brojčano najmanji konstitutivni narod u BiH. Sadašnji diskriminirajući izborni sustav je jedan od izvora nestabilnosti u toj državi. Preduvjet reforme izbornog sustava ne treba shvatiti kao kaznu, već kao nužnu reformu koja je u korist funkcionalnosti države i europskog puta BiH", naglasio je Stier.
Vrh ledenog brijega
O novom pristupu koji se planira u EU-u se već dugo govori, no on ne pretpostavlja samo ekonomske i socijalne reforme koje će se početi realizirati neovisno o izborima, već i ustavne promjene od kojih je presuda "Sejdić – Finci" samo vrh ledenog brijega i koje bi se trebale realizirati uz punu uključenost međunarodne zajednice. O tome je nedavno govorio i lider SDP-a Zlatko Lagumdžija, dok su s druge strane predstavnici hrvatskih stranaka u više prilika do sada naglašavali činjenicu o važnosti uloge HNS-a u tom procesu, odnosno donošenju jedinstvene deklaracije o nacionalnom konsenzusu. Dakako, o tomu koliko će uspjeha imati europska ideja federalizacije u BiH ovisi o ishodu izbora, pa u tom kontekstu treba i promatrati pokušaje iz Bruxellesa da se homogenizira državna vlast nakon listopada, što pretpostavlja nove lidere i politike koje će vezati zajednički pogledi na budućnost zemlje. Današnje potpisivanje zajedničke izjave pet stranaka pučke orijentacije u BiH možda je prvi korak.
Nacionalni konsenzus
U okviru Hrvatskog narodnog sabora postoji nekoliko dokumenata koji tretiraju problematiku ustavnih promjena, no pojedine članice HNS-a predlaže proširivanje ove tematike i uključivanje akademske zajednice, Crkve i drugih stranaka kako bi se postigla neka vrsta nacionalnog konsenzusa po pitanju budućeg uređenja zemlje.
