Dr. Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a BiH i zastupnk u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, kaže da bi ponovno učinio isto - ušao u Federalnu vladu, ali s drugim ljudima. Kaže da pregovara za ulazak HSP-a u HNS, odnosno, Glavno vijeće HNS-a, odgovara zašto ne bi glasao za TV kanal na hrvatskom jeziku i dalje oštro kritizira predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, ali tvrdi da bi u utrci za Predsjedništvo BiH "preferirao Borjanu Krišto". Tvrdi da će službenom vozilu neke od bh institucija, kada ga ugleda u Makarskoj tijekom vikenda ili ljeta, izbušiti gume i sam se prijaviti policiji jer "ne služe za odmor dužnosnika".
Zašto je HSP BiH odustao od svog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH?
"Mi smo u posljednji trenutak odustali od člana Predsjedništva BiH. Idemo samo u Zastupnički dom i oba entiteta i to dopredsjednika, odnosno, predsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, a za člana Predsjedništva BiH smo odustali iako smo bili podnijeli prijavu. Predsjedništvu stranke sam kazao da ja osobno nemam namjeru biti kandidat za člana Predsjedništva BiH te smo prijavom SIP-u ostavili prostor da, ukoliko to netko od naših članova smatra, može predložiti kandidata. Međutim, pošto nitko nije iskazao zanimanje za kandidaturu, povukli smo prijedlog i o tome smo izvijestili Središnje izborno povjerenstvo."
Koga će HSP BiH podržati, odnosno, kojeg kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda?
"O tome još nismo razmišljali ali zasigurno da će u narednom vremenu biti dosta priče na tu temu. Još uvijek ne znamo tko su kandidati i nama je u interesu da, bez velikih medijskih pompi razgovaramo na dosta 'frontova' kada su u pitanju moguće suradnje i koalicijski potencijal HSP-a s drugim strankama, kako za razinu države, tako i na razini entiteta i županija gdje HSP ne može sam napraviti značajan rezultat kao ni bilo koja druga stranka s hrvatskim predznakom."
Kakav rasplet očekujete za ponovni ulazak u HNS?
"Vi znate da smo mi uputili poziv strankama unutar HNS-a za suradnju na pitanjima koja su od interesa za hrvatski narod, da mi i jesmo članica HNS-a, utemeljenog prije 14 godina, a da je ovaj i ovakav hrvatski sabor za nas 'takozvani', i danas ne okuplja sve one koje bi trebao i morao okupljati. HNS može donijeti odluku o proširenju svojih članica i to nestranačkim institucijama, akademskom, kulturnom i vjerskom zajednicom itd."
Međutim, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH, gospodin Dragan Čović je kazao 'da' proširenju u HNS-u, ali tek nakon izbora?
"Ja sam razgovarao s predsjednikom Glavnog vijeća Božom Ljubićem i ti razgovori su još otvoreni. U Predsjedništvo HNS-a, po sadašnjim procedurama, ne može nitko ući u članstvo mimo Sabora, s tim da se može djelovati kroz Glavno vijeće. Ne morate biti ni član ali možete napraviti suradnji. Mi smo sporazum o suradnji već potpisali s jednom strankom koja je članica HNS-a za sljedeće izbore. Nekoliko razgovora je bilo i kada je u pitanju HDZ 1990 i tu možda imamo određenih zastoja ali mislim da će se do kraja tjedna to sve iskristalizirati."
Na europskoj političkoj sceni desnica je preuzela primat. Međutim, HSP u susjednoj hrvatskoj u tzv. je okrilju HDZ-a. Što se događa s HSP-om u BiH? Služi li on sam za potkusurivanje među velikim strankama ili HSP, kao desnica, može uraditi značajniji iskorak?
"Vidite, EU je zajednica zemalja, punopravnih članica i dio svog suvereniteta unijeli su u okvire EU-a. BiH ne možemo baš tako promatrati. Desnice se u hrvatskom biračkom tijelu, razlikovala od HDZ-ove politike od samoga početka. Znači, od 90-tih godina HSP i HOS BiH vidjele su drukčiju BiH nego što su ju je vidio vladajući HDZ BiH. I danas mi prema BiH artikuliramo tu politiku i ne odustajemo od BiH u cijelosti za Hrvate BiH. I zato kažem, poštujući i druge narode i građane koji se izjašnjavaju konsitutivnim narodima. Za nas nisu važna samo pojedina područja u Hercegovini i to s isključivom hrvatskom većinom. Nas zanimalju područja cijele BiH, pa i ona gdje danas živi zanemariv broj Hrvata, dok ih je prije rata na tim područjima živjelo u znatnijem broju. Tu, prije svega mislim na prostor Republike Srpske i središnje Bosne.
Zbog toga smo mi u RS-u odlučili, za što smo dobili potporu i u banjalučkom biskupu Franji Komarici, da idemo u koaliciju koja se zove Domovina. Tu koaliciju čine multietničke i bošnjačke stranke, a od stranaka s hrvatskim predznakom jedini je HSP. U ovu koaliciju nisu ušli ni jedan od HDZ-ova kao ni HSS, znajući da oni u toj koalicij ne mogu postići mandat. A mi ćemo ga postići sigurno. Kroz ovu koaliciju, HSP će zasigurno napraviti mandat u sljedećoj Skupštini RS-a. Koalicija Domovina će kandidirati kandidate i za izbor dopredsjednika RS-a iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda. Siguran sam u 90% da će biti izabran dopredsjednik iz reda hrvatskog naroda kojeg bude kandidirala Domovina.
Biskup Komarica, tijekom jednog razgovora na ovu temu mi je kazao: Prevažno je ovo što kanite napraviti. Kamo sreće da ste to napravili '97. Sada imamo dopredsjednika RS-a, koji bi trebao biti iz reda hrvatskog naroda, bez obzira u konačnici tko ga je birao, a on čak nije iz reda hrvatskog nego pripada židovskom narodu. Taj gospodin je izabran od strane SNSD-a, uz blagoslov HDZ-a BiH, i uzurpirao tu poziciju, a mi znamo prijateljske relacije čelnika ove dvije stranke od razine države pa do nižih razina.
Zato kažem da, što se tiče nas HSP-a u BiH, mi razumijemo probleme i poteškoće hrvatskog naroda u BiH, ali i drugih naroda a područjima gdje su u manjini."
Može li se s HSP-om BiH ponoviti scenarij kao s HSP-om iz susjedne Hrvatske, koji skoro da i ne postoji i faktički je politički anulirana njihova samostalnost nakon što je prevagnuo utjecaj HDZ-a?
"Zapravo kada je u pitanju Hrvatska, tu možemo napraviti blagu paralelu: Hrvatska država je država hrvatskog naroda u svojim granicama, nema neriješenih unutarnjih pitanja unutar nacionalnih manjina, zna se se zastupljenost itd. U BiH je to puno drukčije. HSP BiH potporu za svoj rad i pristup prije svega traži od hrvatskog naroda ali i od drugih naroda u BiH koji ju doživljavaju kao svoju domovinu.
Moram se ovdje vratiti u vrijeme prie 20 godina, kada pripadnici HOS-a nisu bili samo iz hrvatskog nego i iz drugih naroda, posebice iz bošnjačkog pa i srpskog, koji su željeli BiH u njenim prirodnim granicama, a poslije neka se političari dogovore oko njenog unutarnjeg uređenja. Mi imamo nametnuto unutarnje uređenje jer je Međunarodna zajednica priznala etničko čišćenje i progon stanovništva s ovih prostora. Sve dosadašnj epolitike nisu napravile da se ljudi vrate na svoja ognjišta, da im se osigura siguran povratak i radno mjesto.
Nedavno sam bio s ljudima u Zenici. Vjerujte, niti jedan Hrvat ne bi bio nezaposlen da se primjenjuju načela, što je bila i obveza u institucijama grada, županija i javnih poduzeća F BiH, da omjer zaposlenika bude proporcionalan omjeru zaposlenika iz 1991. godine. Da to danas imamo, u Zenici danas, zasigurno ne bi bio nezaposleni niti jedan Hrvat. I što je tu problem? Ovakvo rješenje tražilo se i 2008. godine.
Nedavno je jedan moj kolega zastupnik iz SDA kazao da su tražili da u općinskim vijećima bude proporcionalan broj pripadnika naroda iz 1991. godine. Pa je kolegi Lozančiću kazao da bi danas u njegovom Kaknju u općinskom vijeću bilo 30 do 35 posto Hrvata i ne samo to nego i u izvršnoj vlasti. Ali to tada HDZ nije dopustio jer bi, vjerojatno, i u Stocu bilo oko 35 posto Bošnjaka u općinskom vijeću pa bi vjerojatno participirali u tom omjeru i u općinskoj vlasti. To HDZ nije dao.
To je poruka: Ne zanimaju nas Hrvati Zenice, Hrvati Kaknja, Hrvati Kraljeve Sutjeske, Hrvati Vareša gdje bi, da su se promijenili uzusi, sada imali više od 50 posto Hvrata u općinskom vijeću i vlasti. Toga nije bilo, a zato je danas vrlo aktualna priča o trćem entitetu, prostorom s hrvatskom većinom itd. Kažem vam, Bosnom i Hercegovinom se svijet zabavlja, ali se mogu iznaći rješenja koja bi zadovoljila sve narode u BiH.
Nisam ja za varijantu ni da nam Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva. Ja i to osuđujem. Ali Komšić je iz reda hrvatskog naroda, a dva HDZ-a javno će ga osuditi jer su ga izabrali Bošnjaci, a o ovome u RS-u se uopće ne izjašnjavaju. To je vrlo zanimljivo. Zašto malo glasnije o tome ne govore i je li to u redu?
Prema tome, tu je i razlika između nas. Ako i nestanemo zbog takve politike - to je htio narod. Ne mi. Situacija u BiH je složena i na političkom i na društvenom kao i ekonomskom polju. Mladi nemaju perspektive. Samo je budućnost osigurana za one koji se zakače na bilo kakav proračun, onda su uglavnom ti na neki način podložni vladajućim politikama kako bi zaštitili svoj položaj.
Kažem da je u Hrvatskoj malo drukčije. U Hrvatskoj itekako ima prostora za desnicu. Vidim da se okuplja Savez za Hrvatsku koji su postigli zapažen rezultat u izborima za EU parlament i žao mi je što nisu ušli u parlament s jednim zastupnikom, a malo im je nedostajalo. Zasigurno će taj tim ljudi koji sam imao priliku i upoznati i slušati na tribinama, oporaviti hrvatsku desnicu, gdje je bila strategija razbijanja HSP-a. I to ne samo HSP-a, nego ne postoji ni HSS, nema Budišinog HSLS-a itd."
Ipak, HSP je pretrpio teška unutarstranačka previranja...?
"Za nas su prije dvije godine na lokalnim izborima kazali da ćemo nestati s političke scene i to se nije dogodilo, bez obzira što smo u predizborno vrijeme imali unutarstranačke probleme i što su naši tadašnji visoki dužnosnici itekako radili protiv HSP-a i mene osobno kao predsjednika. HSP je na lokalnim izborima napravio značajan iskorak ali je i svjestan današnje činjenice u kojoj će se održavati predstojeći izbori. Neće biti lako motivirati ljude da izađu na izbore. Pojedine političke snage sve više pričaju o dizanju izbornog praga na 5 posto. Za stranke s hrvatskim predznakom to više nije 5 posto, to je 30 posto jer u BiH ukupno hrvatsko, biračko tijelo nije brojnije od 350.000, a na izbore iziđe oko 60 posto."
Vi niste više niti dio vlade F BiH jer ministri Čamber i Krajina više nisu članovi HSP-a?
"Mi, objektivno, u vladi Federacije nismo već pune dvije godine. Sjećate se da je nešto malo više od dvije godine bilo pokušaja rekonstrukcije Vlade FBiH. Nakon tih pokušaja, a znate da je ministar Desnica dao ostavku koju je predsjednik Federacije potisao, cijeli slučaj je završio na Ustavnom sudu i oko pola godine se Vlada bavila ovom temom i nije radila. Kada se ministar i dopremijer Desnica vratio u vladu, onda premijer Nikšić nije ni htio sazivati sjednice Vlade, osim hitnih. I tako je vlada funkcionirala na "osobnim razinama".
Svatko se dodvoravao nekome tko mu može eventualno naštetiti, pa i ministri koji su bili pozvani od premijera da ih razriješi, morali su se dodvoravati predsjedniku FBiH da ih ne bi razriješio itd. U jednom trenutku uspostavila se jedna, u drugom druga većina.
Uglavnom, vlada se bavila sama sa sobom, a naši ministri u Vladi, koji su meni spočitavali neprincipijelnost u koaliranju i kada smo javno kazali da više nismo dijelom ove vlade i da ne podržavamo njen rad, ostali su samostalni strijelci kako bi mogli zadovoljiti najprije svoje osobne interese i uživati sve privilegije i blagodati koje uživaju vlasti u ovakvim državama, a sve do kriminalnih radnji koje ističem u parlamentu. Između ostalog i veliki broj vozila institucija koje viđam u Makarskoj rivijeri tijekom ljeta i vikendima.
Rekao sam da ću, kada vidim takvo jedno vozilo dolje, izbušiti mu sve gume i sam se prijaviti policiji jer tom vozilu nije mjesto tu, pogotovo u privatne svrhe i tijekom vikenda. To su vozila koje služe za potrebe raznih institucija, a ne za odmor nekakvih dužnosnika.
Nažalost, djelovanje ovih ministara na samoj vladi, nije primjereno poglavito kada su u pitanju brantitelji ZZH-a, jer svi pripadnici nekadašnjeg HVO-a i ne samo HVO-a, imaju pravo na svoje zakonom stečena prava i ta prava im nitko ne smije ukinuti, s tim daja svakako nisam protiv revizije. Nepotpisivanjem naloga za isplatu i glasovanjem za obustavu isplata, ovi ministru su upravo to napravili, ugrozili su branitelje, braniteljske obitelji, udovice i djecu branitelja. To nije politika HSP-a.
Ali gledajte, ako imate oko 8.000 KM primanja, a do sada ste imali nešto više od 1.000, onda nestaju principi. Sada je princim "što više meni za kratko vrijeme jer više nikada neću biti ministar". Stoga, mi za tu vladu ne nosimo bilo kakvu odgovornost."
Koje su za HSP BiH pouke iz iskustva 'Platforme' i ulaska u Vladu F BiH? Biste li ponovno učinili isto?
"S obzirom na poziciju koju je HSP tada ispregovarao, a da smo ostali kompaktni i provodili politiku stranke, mi bismo danas zasigurno bili prva stranka hrvatskog naroda u BiH. Imali smo mi mehanizme i poluge da nas se ne može preglasavati, ali na žalost nismo imali bogatstvo ljudi za neka kadroviranja.
Oko nekih kadroviranja i imenovanja imao sam određenih nezadovoljstava među članstvom, pa i zbog ljudi koje smo imenovali da da oni uopće i nisu pravaši itd., međutim i s takvim mi smo značajno podigli rejting stranke. Pa možete zamisliti da zamjenik predsjednika, biran na saboru stranke, kaže da nikada nije bio u HSP-u, što dovoljno o njemu govori.
Da danas budem u sličnoj situaciji kao prije 3-4 godine, išao bih u Vladu. Vjerojatno sada puno iskusniji i nakon onolikih pritisaka u javnosti i prozivanja. Onda smo Vladu formirali pod nesvakidašnjim okolnostima i nije bilo mogućnosti da o svakom kadroviranju dobro razmislimo, da odlučimo o svakom i pripremimo kadar za ono što ga čeka."
Ipak, Dragan Čović ili Borjana Krišto, Martin Raguž, Živko Budimir ili kandidat DF-a Željka Komšića, kome će HSP BiH dati svoju potporu u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH?
"Gledajte, HSP u tišini, sljedeće nedjelje, potpisat će niz koalicijskih sporazuma sa strankama koje se nisu prijavile na izbore ali i sa strankama koje su se prijavile na izbore. Kada pogledate rezultate na proteklim lokalnim izborima, vidjet ćete da je to ogroman potencijal i HSP BiH će participirati na svim razinama vlasti, a po prvi puta i u RS-u. Uvjeren sam da ćemo imati dopredsjednika na prijedlog HSP-a, a suglasnost za tog kandidata tražit ćemo i prije svega od biskupa Komarice ali i od kardinala Puljića. Kada govorimo o ovim imenima, zasigurno će biti jako zanimljivo kada javnost upoznamo s našim koalicijskim partnerima i zasigurno ćemo biti zanimljivi za razgovore i strankama koje imaju svoje kandidate za Predsjedništvo.
U svakom slučaju, odluka koga ćemo podržati donijet će se na Predsjedništvu HSP-a BiH. No, ukoliko mene pitate osobno, upoznao sam rad, čvrstinu i odgovornot u klupama parlamenta. Vidio sam kolega koji vam obećaju da će vas podržati, a ne dođu na glasovanje ili vas ne podrže. Naravno da će se uvijek naći razlog za takvo ponašanje i on je zasigurno i opravdan. Ali, znate tko je najprincipijelniji? Gospođa Borjana Krišto. Možda će to iznenaditi, ali to je moj osobni stav, ne predsjednika HSP-a BiH, već kao građanina ove države Zvonke Jurišića."
O kanalu na hrvatskom jeziku
"Ja sam bio premijer Vlade ŽZH-a i to je bila najbolja vlada. Ova, aktualna vlada je karikatura o vlade. Vidite što su sve napravili i kako su nas uz medijsko naoružanje rušili u toj županiji? Mi želimo pokazati da možemo bolje i hrvatskije nego što to čini HDZ i nismo spremni prodavati interese Hrvata. Navest ću vam jedan, najnoviji primjer, a to je zakon TV kanalu na hrvatskom jeziku.
Negdje oko 22 sata, zajedno s kolegama iz jednog i drugog HDZ-a i već tada samostalnim zastupnikom Božom Ljubićem jer je desetak dana prije istupio iz HDZ 1990, izišli smo jer je kolega Niko Lozanić tražio da se skine i odgodi točka dnevnog reda na tu temu za sljedeću sjednicu i da bude medijski popraćena jer je već bilo kasno i novinari su već odavno otišli u svoje redakcije. Traženo je i da rasprava ne traje skraćeno tri minute već 10 minuta, što je inače predviđeno poslovnikom. Taj zakon je prije godinu i dva mjeseca prošao na Vijeću ministara. Dakle, držite zakon u ladici 15 mjeseci i onda ga, u lipnju, četiri mjeseca prije izbora, dajete na glasovanje. Napustio sam sjednicu ali ne bih podržao taj zakon zbog niza apsolutnih nelogičnosti.
Gledajte, kaže se da se javni radio-televizijski sustav sastoji od četiri emitera (prije je bilo tri): TV BiH, TV RS-a i TV F BiH te, pod četvrtom točkom, TV kanal na hrvatskom jeziku. Pa ne može to tako stajati u zakonu. Ako stoji TV kanal na hrvatskom jeziku, onda se postavlja pitanje i za TV kanal na srpskmo jeziku i TV kanal na bošnjačkom jeziku, ali toga nema. Zato se mora promijeniti cijeli zakon, pa bi išlo: TV kanal na srpskom jeziku - RT RS, TV kanal na bošnjačkom jeziku - TV F BiH, TV kanal na hrvatskom jeziku pa se zove HTV ili slično. Znači, plasirate ovo, kolege u Vijeću ministara vam to, kao, podrže, a ne podrže vam u parlamentu zbog očiglednih nedostataka. I što ćete vi sada o tome pričati, kada o tome nikada niste ozbiljno razmišljali.
Dok sam ja bio premijer ŽZH-a i dok je Srećko Boras bio premijer u HNŽ-u funkcionirala je Hercegovačka televizija. Kada su došli premijeri HDZ-a, ona je ugašena, dok je danas, Radio Herceg-Bosne, po osnovu poreza, doprinosa i kamata, dužan više od milijun KM obveza i "spreman" je za zatvaranje, a neće da ga "ugase" Porezna uprava F BiH da ne bi netko kazao kako "Federacija gasi jedini medij na hrvatskom jeziku". Toliko o deklarativnoj priči o hrvatskim interesima".
O obespravljenosti bh Hrvata
"Kada vas netko upita gdje su Hrvati uistinu obespravljeni, na to pitanje teško bi bilo dati odgovor. Jednom je gospodin Kujundžić iz Saveza za Hrvatsku govorio o zaštiti interesa Hrvata u BiH. Upitao sam, što on misli, koji su interesi Hrvata u BiH ugroženi i da bi nabroji tri. 'Hrvatski član Predsjedništva BiH', kazao mi je. Odgovorio sam da sam očekivao taj odgovor ali i upitao zna li koliko su drugi Hrvatima izabrali člana Predsjedništva. Kazao mi je dva puta, a ja sam rekao da to nije točno jer su Hrvatima predsjednika izabrali tri puta, a možda i četiri.
Znači, prvi put, kad je izravno Parlament birao Ivu Miru Jovića iz HDZ-a BiH, koji nije dobio niti jedan glas Hrvata, izuzev što je glasao sam za sebe, jer su ga izabrali Bošnjaci. To je prvi put da je jedan narod birao drugom narodu predsjednika.
Znači, ovaj "mehanizam" je zapravo počeo od HDZ-a BiH. To neće kazati Božo Ljubić iako zna da je to tako, a to neće kazati ni Ivo Miro Jović, iako zna da je to tako, jer za njega nije glasao niti jedan Hrvat, ali se on tada sviđao predsjedniku stranke koji je vjerojatno kazao 'nema veze, ja ću tebi osigurati kod svojih partnera da te proguraju, bez obzira što su hrvatski zastupnici protiv tebe'.
I, naravno kada ste to napravili jednom, a vi ste to "uveli", onda su to počeli raditi i drugi.
S druge strane, Hrvati u BiH imaju neke od najznačajnijih pozicija, imaju predsjedniks Suda, tužitelja, predsejdnika Federacije, direktora BHRT-a, direktora Elektroprijenosa, najmoćnije tvrtke, granične policije itd..., zato se mora dobro razmisliti kada se odgovara na ovo pitanje".
O HDZ-u i Draganu Čoviću
"Ja ne podilazim. Ja ne padam na koljena i nikome ne podilazim. Nikada neću doći "tražiti kuha" ni u Dragana Čovića, ni u Bože Ljubića, ni u Martina Raguža. Moj otac je radio u Njemačkoj i mene je odgojila njemačka marka, pa prema tome ja sam navikao na rad i nikada nisam živio od sustava. Sada sam u Parlamentu i u parlament sam ušao kao jedan od imućnijih političara u materijalnom pogledu. Dakle govorim vam da nitko neće kazati Čoviću o Republici Srpskoj ovo što ja govorim, a ja to kažem. Da i željko Komšić nije u redu. Također, vrlo jasno kažem da se mogao dogovoriti i 'Sejdić-Finci' i zasigurno bi bio izabrani hrvatski član Predsjedništva.
Bilo je razgovora da izborne jedinice budu tri županije s većinski hrvatskim stanovništvom, a dva mještovito i onaj koji pobijedi u tri - predsjednik. Dragan Čović je isključivo želio, da onaj tko pobijedi u tri županije, u zapadnoj Hercegovini, Livnu i Posavini bude predsjednik. Bez obzira što HNŽ i Srednja Bosna imaju tri puta više birača. U čemu je problem? Razgovore su vodili dva predsjednika iz HDZ-a BiH i HDZ 1990 i nisu postigli nikakav kompromis. Vrlo jasno govorim o nekim stvarima, a to se ne sviđa Draganu Čoviću".
O Boži Ljubiću, bivšem predsjedniku HDZ 1990
"Ne razgovaram s gospodinom Ljubićem o onome što je bilo nakon izbora 2010. kada se priklonio HDZ-u BiH. Pokušao sam jednom, ali sam vidio da imamo različit pristup. Gospodin Ljubić me je izvješćivao o sastancima s ostalim čelnicima stranaka, kada sam rekao da ne moramo svi ići na sastanke i razgovore. Ali nije bilo isto kada mi je rekao da se dva puta službeno sastao s Čovićem, a pojedini mediji su već pisali da se sastao već pet puta. Kada bih ga pitao o sastancima o kojim sam pročitao u Večernjem listu, govorio bi mi: Pusti to, hoće nas zavaditi. Da bi nakon toga potpisao sporazum s Draganom Čovićem...To je bio vrlo nekorektan potez. Ako se bojao da će HSP BiH, kada smo imali sporazum s HDZ 1990, tražiti više pozicija - bio je u krivu".
