Mreža Hypo Alpe-Adria banaka u jugoistočnoj Europi mogla bi biti prodana do kraja ovog mjeseca. Za kupnju mreže banaka u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori stiglo je sedam ponuda, no najozbiljniji kupci su Bugarin Cvetan Vasilev, Rus Igor Kim te investicijska kuća Advent International.
Bugarski i ruski oligarsi
Iza Vasileva stoji ruska banka VTB, a on je već vlasnik bugarske Corpbank (Korporativna banka), čije je poslovanje središnja bugarska banka privremeno zamrznula prošlog mjeseca, a koji ima izvrsno razvijene veze s bugarskom državom. On sam danima je nedostupan za medije ne želeći iznijeti bilo kakve podatke o potencijalnoj akviziciji Hypa. Inače se spominjao u kontekstu prosvjeda u Bugarskoj koji su trajali više od pola godine koji su u europskim i američkim medijima nazvani "Pobuna bugarske srednje klase". Potpaljeni su nakon što je bugarska vlada na mjesto šefa ureda bugarske Državne agencije za nacionalnu sigurnost imenovala Deliana Peevskog, jednog od najbogatijih bugarskih oligarha, nekada osumnjičenog za korupciju i vlasnika dobrog dijela tamošnjih medija iza kojeg - premda to demantira - navodno stoji upravo Vasilev.
Drugi ponuđač, ruski tajkun Igor Kim, vlasnik je Expobanke koja je u siječnju od njemačke Landesbank Baden-Wuerttemberg banke kupila njezino poslovanje u Češkoj Republici. Ranije je od britanskih, španjolskih i američkih banaka i investicijskih fondova među kojima su Barclays, WestLB, Morgan Stanley i Santander kupio dijelove poslovanja u Rusiji, ali se raširio i na susjednu Latviju koja, kao nekad Cipar, zadnjih godina privlači ruski kapital kao "porezna oaza u susjedstvu". Izvrsno je povezan s ruskim vlastima, a viđan je i u društvu ruske alfe i omege, predsjednika Vladimira Putina. I on je danima nedostupan medijima za bilo kakav komentar, a ranije je više puta izjavio kako ga zanima širenje na središnju i jugoistočnu Europu.
Kao treći potencijalni kupac Hypa u regiji navodi se financijska investicijska kuća Advent International koja se udružila s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), no ni oni nisu željeli iznositi bilo kakve komentare o mogućoj kupnji Hypa. Iz Deutsche banke, koja vodi prodaju poslovanja Hypa, nisu željeli ništa prejudicirati. Ono što se zna je da je sedam zainteresiranih za kupnju pojedinačnih dijelova mreže, dok bi Austrija kao stopostotna vlasnica željela prodati Hypo Alpe-Adria banku "u jednom komadu".
Morao se mijenjati i zakon
Hypo mreža u jugoistočnoj Europi je najveće njezino vlasništvo. Ova banka je nacionalizirana 2009. godine kako bi se izbjegao njezin kolaps, što bi uzdrmalo cijelu regiju i ugrozilo sve poslove u njoj.
Austrijska država napravila je takozvanu "lošu banku" kako bi apsorbirala većinu njezine imovine kao korak prema ublažavanju državnoga duga Austrije i ovogodišnjeg proračunskog deficita.
Austrijski ministar financija Michael Spindelegger izišao je u utorak pred parlament te države i najavio prodaju poslovanja Hypo grupacije u jugoistočnoj Europi.
"U postupku smo prodaje. Imamo sedam zainteresiranih kupaca. Očekujem da ćemo u sljedećih nekoliko tjedana moći donijeti odluku i prodati aktivni dio banke najboljem ponuđaču" - kazao je Spindelegger. Austrija je zbog ove prodaje morala donijeti zakon koji je u austrijskim i europskim medijima ocijenjen "kontroverznim", budući da se njime razdvojila banka koju je Austrija nacionalizirala 2009. godine dok su se nekim manjim kreditorima time praktično nametnuli gubici, usprkos jamstvima koje je dala pokrajina Koruška u kojoj je središte banke.
Nenaplativi zajmovi
No, drugog izlaza, čini se, nije bilo. Europska komisija je još prošle godine naredila Austriji da nađe kupca za balkansku mrežu Hypo Alpe-Adria banke do sredine 2015. godine koja se sastoji od šest banaka i leasinga - u Sloveniji, Srbiji, dvije banke u Bosni i Hercegovini (u dva entiteta) te u Crnoj Gori. Sama vrijednost ovih banaka procijenjena je na oko 500 milijuna eura, dok je gubitak u prošloj godini, nakon rezerviranja za rizike od 340 milijuna eura iznosio 286 milijuna eura.
Ukupna vrijednost aktive iznosila je oko 8,6 milijardi eura, 6,4 milijarde eura bio je iznos kreditnog plasmana, depoziti su iznosili oko 4,1 milijardu eura dok je udio loših kredita (teško naplativih ili nenaplativih) na kraju prošle godine iznosio oko 12,3 posto.
