Hrana koja se građanima naše zemlje prodaje pod etiketom “kvalitetna” najčešće je kancerogena, genetski modificirana, te stara i po nekoliko godina.
Ukoliko uzmemo u obzir da se na naše tržište uvozi više od 50 posto proizvoda, te da se ne vrše nikakve kontrole s pravom možemo tvrditi da konzumiramo nesigurne prehrambene proizvode.
U prilog tome idu i tvrdnje Mire Peića iz Udruženja poljoprivrednika BiH da se u BiH ne može utvrditi kvaliteta proizvoda koji se uvoze
Sumnje u ispravnost
“Iz udruženja poljoprivrednika već niz godina ukazujemo na problem da u BiH nemamo instituciju za kvalitetu i zdravstvenu ispravnost hrane”, kazao je Peić. Dodaje da su građani naše zemlje u tom pogledu prepušteni vjerovati institucijama i deklaracijama zemalja koje te proizvode izvoze u našu zemlju. Peić ističe i kako sve te zemlje imaju u cilju štiti svoje proizvode, te izdaju certifikat koji se kod nas ne provjerava.
“Imamo puno razloga da sumnjamo u ispravnost i kvalitetu proizvoda koji se uvoze na naše tržište. Možemo se pozvati i na navode koji su s jedne strane neprovjereni, a s druge strane su dosta često spominjani i kao provjereni podatci da su se u našu zemlju uvozili i proizvodi stari i po nekoliko desetaka godina, te da su se isti prodavali našim kupcima kao kvalitetni proizvodi”, naglasio je Peić.
Također je dodao da u našoj zemlji nema institucije koja može provjeriti radi li se o genetski modificiranoj hrani, te da je zbog toga pretpostavka da vrlo često ne znamo što konzumiramo.
Da na BiH tržištu ima proizvoda koji svojom kvalitetom ne zadovoljavaju tržišta europskih zemalja potvrdio nam je i Mensud Lakota iz Udruženja za zaštitu potrošača.
Genetski modificirana hrana
“Imamo proizvode koji dolaze iz trećih zemalja koji se prepakiraju, koji praktično tek ovdje dobivaju nekakve papire s podrijetlom. Najčešće se radi o proizvodima iz azijskih zemalja i nad tom hranom nije vršeno ispitivanje”, kazao je Lakota. Dodaje da proboj na naše tržište pronalaze i proizvodi za koje je utvrđeno da su genetski modificirani.
“Imamo dosta sezonskih proizvoda koji su genetski modificirani, dolaze iz Španjolske, Mađarske i sličnih zemalja, a sasvim normalno ulaze na naše tržište”, ističe Lakota. Kao jedan od primjera da se na našem tržištu može naći svakakva roba čudnog podrijetla, Lakota je naveo slučaj jaja iz Kine.
“To su proizvodi za koje je nezamislivo da dođu do nas, a kamoli da se još konzumiraju u BiH, jer ne zna se tko je uopće vršio kontrolu tih proizvoda. Jedemo nesigurnu hranu”, zaključio je Lakota. Valja spomenuti kako se pojavila sumnja i u kvalitetu sjemena i sadnica biljaka čudnog podrijetla koje se u BiH uvoze bez deklaracija. Međutim, ni u ovom slučaju, tvrde iz Udruženja poljoprivrednika BiH, naša država još uvijek nema mehanizma da utvrdi eventualnu neispravnost i štetnost.
GMO jabuke, banane, naranče
Kako u BiH još uvijek ne postoji zakon o GMO-u, povrće i voće sumnjive kvalitete, sumnjivim kanalima slobodno ulazi u državu. Iako bh. Zakon o genetski modificiranim organizmima postoji samo u formi nacrta, bh. potrošači kupuju i bez valjanog nadzora jedu GMO jabuke, banane, naranče, paprike, rajčice, grah... . Inače, zakon o GMO-u u EU dopušta sijanje GMO-a u pokusne svrhe ili pak na zasebnim područjima u posebnim uvjetima i uz posebne dozvole.
Monitoring hrane
Budući da se u BiH sve češće pojavljuju sumnjivi proizvodi Agencija za sigurnost hrane je ovih dana provela monitoring hrane. Kako su naveli iz ove agencije radi se o jednom od glavnih načina provjere sigurnosti i kvalitete hrane koja se nalazi na našem tržištu. Iako rezultati još uvijek nisu završeni, neslužbeno smo doznali kako su tom prilikom ustanovljena mikrobiološka onečišćenja koja ukazuju na manjkavosti u higijenskom lancu rukovanja hranom iz čega se može osnovano sumnjati kako osoblje koje rukuje hranom uglavnom nije educirano o higijenskim, principima u procesu dobivanja zdravstveno ispravne hrane.
Jedemo nesigurnu hranu
“Imamo dosta sezonskih proizvoda koji su genetski modificirani, dolaze iz Španjolske, Mađarske i sličnih zemalja, a sasvim normalno ulaze na naše tržište”, ističe Lakota. Kao jedan od primjera da se na našem tržištu može naći svakakva roba čudnog podrijetla, Lakota je naveo slučaj jaja iz Kine. “To su proizvodi za koje je nezamislivo da dođu do nas, a kamoli da se konzumiraju u BiH, jer ne zna se tko je uopće vršio kontrolu tih proizvoda. Jedemo nesigurnu hranu”, zaključio je Lakota.
