Europska energetska zajednica planira u idućih šest godina uložiti gotovo 29 milijardi eura u energetski sektor na zapadnom Balkanu.
On će tako ostvariti strahovit rast, no u Bruxellesu su itekako svjesni kako će i korupcija također rasti razmjerno tome. Pri tome je posebna pozornost na Bosni i Hercegovini koja ima najveći hidropotencijal u Europi, odnosno rijeke pogodne za izgradnju hidroelektrana, ukoliko se iz ove zemljopisne cjeline isključi Turska. BiH, ističu iz Bruxellesa, hitno treba ulaganja u sektoru energetike, posebice s obzirom na to da su plaće ispod prosjeka u EU-u. Istodobno postojećim objektima, prije svih termoelektranama koje se ionako smatraju prljavim postrojenjima, istječe rok trajanja pa će brojne morati u idućih par godina na remont.
Milijunski biznisi i mita
Europska unija, pod prijetnjom sankcijama i isključivanjem iz energetske zajednice, što bi značilo zabranu trgovine i izvoza električne energije, od BiH traži jačanje kapaciteta institucija koje se bave nadzorom rada trgovaca električnom energijom, kao i carinskih ureda, povjerenstva za suzbijanje korupcije i monopola i slično u profesionalnom i financijskom smislu, ali i jačanje sudova i tužiteljstava koji bi trebali voditi procese vezane uz kriminal u ovom sektoru. U izvješću Grupacije za istraživanje balkanske politike o učincima korupcije u sektoru energetike se ističe kako su se izdavale licence za neke (mini)hidroelektrane, a da ulagači, uglavnom privatni, nisu proveli ni studije izvedivosti.
No, ovdje nije riječ samo o proizvodnji i trgovini strujom. Naime, korupcija je, ističe se u izvješću, utjecala i na održivost energetskih sustava koji u nekim zemljama proživljavaju krizu, propadaju i postaju gotovo neodrživi. Hrvatska, kao članica EU-a, krenula je prva. Tako je bivši premijer i bivši šef HDZ-a Ivo Sanader osuđen zbog toga što je primio mito u visini od deset milijuna eura, koje je, kako se navodi u presudi, dobio od mađarske tvrtke za naftu i plin MOL Grupa, što je i u Mađarskoj rezultiralo pokretanjem istrage protiv ove grupacije. Nešto slično imamo i u FBiH gdje je, također zbog prodaje ovaj put Energopetrola MOL-u, podignuta optužnica protiv bivšeg premijera FBiH Nedžada Brankovića (SDA), bivšeg direktora Energopetrola Namika Bušatlića te još sedam osoba za kaznena djela sklapanja štetnog ugovora. Prema navodima iz optužnice, ovih devet osoba se tereti za više kaznenih djela kojima su načinili štetu za kompaniju "Energopetrol" i FBiH u iznosu većem od 32 milijuna maraka. No, na ovome se neće stati, te se već vode istrage koje također izlaze iz okvira BiH, a koje se tiču korupcije u energetskom sektoru i FBiH i RS-a, gdje mediji i oporba već godinama ukazuju na pojedine štetne ugovore te sumnjive privatizacije i investicije u ovom sektoru.
Prodavanje licenci
Europska unija, odnosno Europska energetska zajednica poslala je jasne uvjete BiH prema kojima naša zemlja mora usvojiti i primijeniti EU direktive o javnoj nabavi i usvojiti stroža pravila o obavještavanju o državnoj pomoći "u što skorijem vremenu", a koja su dio pravnih obveza u sklopu Sporazuma o Energetskoj zajednici čiji je BiH potpisnik i koji joj omogućuje, između ostalog, i kupnju i prodaju struje.
BiH bi tako, kako navodi naš sugovornik iz Europske komisije, morala stati na kraj "crnom" tržištu licencama te poboljšati propise koji se odnose na koncesije. Registrom koncesija trebalo bi se unaprijediti praćenje projekata te stvoriti uvjeti za transparentno nadmetanje za dobivanje poslova. Osim toga, nabrojane su i brojne "rupe" u propisima koje se moraju hitno "zatvoriti", kao i brojni sporovi pokrenuti zbog nepoštivanja pravila čije se hitno rješavanje traži.
