Političari i političke stranke u Bosni i Hercegovini ne uživaju baš veliko povjerenje građana i čini se kako će morati uložiti golem trud u ovoj predizbornoj kampanji kako bi popravili imidž kod potencijalnih birača.
Istraživanje koje je proveo američki NDI-aj u drugoj polovini lipnja pokazuje kako većina građana smatra da političke stranke nisu radile s dobrom namjerom kako bi riješili probleme koje ispitanici smatraju gorućima u BiH, a to su nezaposlenost, korupcija i kriminal. Da su stranke doista nastojale riješiti probleme vjeruje tek jedan posto ispitanika, donekle, vjeruje još devet posto njih, a svi ostali manje ili više ne vjeruju u dobre namjere stranaka. Na upit jesu li se od prošlih izbora političari i političke stranke više vodili vlastitim političkim interesima ili interesima običnih građana, čak 86 posto je odgovorilo da su to politički interesi samih stranaka ili političara. Manje od 10 posto vjeruje kako su im na prvom mjestu bili javni interesi. Nešto bolje mišljenje o radu političara i stranaka u javnom interesu ispitianici imaju kada se govori o lokalnoj razini.
Oko 25 posto građana ili svaki četvrti ispitanik smatra da političari i stranke u njihovoj općini potpuno ili donekle zastupaju javne interese. Najviše je ispitanika s takvim uvjerenjem među Bošnacima, oko 29 posto. Od svih ispitanika srpske nacionalnosti, 25 posto smatra da političari u njihovoj lokalnoj zajednici rade u javnom interesu, dok takav stav dijeli samo 14 posto hrvatskih ispitanika. Kada se uzmu u obzir ovi podaci ne čudi što među građanima BiH vlada priličan pesimizam u pogledu životnog standarda i stanja u zemlji. Skoro 90 posto ispitanika smatra da se stvari u BiH kreću u krivom smjeru. Tek svaki 20. ispitanik je odgovorio da zemlja ide u pravom smjeru. Mnogi ovako odgovaraju temeljem vlastitog iskustva jer 47 posto od ukupnog broja ispitanika je odgovorilo da se njihov i život njihovih ukućana u zadnje četiri godine pogoršao. Da im se život nije promijenio odgovorilo je 44 posto, a samo osam posto kaže da danas žive bolje nego 2010. godine.
Pesimizma ne manjka ni kada su u pitanju očekivanja od iduće godine, odnosno razdoblja nakon izbora. Pogoršanje životnih uvjeta očekuje 36 posto ispitanika. Da će stanje ostati isto vjeruje 45 posto, dok poboljšanje očekuje 16 posto građana.
Političari se doista moraju samo malo potruditi kako bi zadovoljili ovako skromna očekivanja onih koji ih biraju na izborima svake četiri godine.
