Otvorena međunarodna izložba "Stazama stećaka"

Nakon što je u Dubrovniku, 05. rujna u čitaonici Državnog arhiva u Dubrovniku u palači Sponza održan prvi u nizu okruglih stolova pod nazivom "Valorizacija stećaka u turizmu", spomenuti okrugli stol nastavio je svoj put za Ljubuški u Bosni i Hercegovini. Dio je to projekta Her.cul čiji je osnovni cilj očuvanje izuzetno vrijedne i jedinstvene kulturno-povijesne baštine stećaka na području četiriju država, a čiji je nositelj regionalna razvojna agencija DUNEA.

Okrugli stol pod nazivom "Valorizacija stećaka u turizmu" održao se u Ljubuškom u petak, 19. rujna 2014. u prodajnom centru "Kerametal" s početkom u 16.00 sati.

Na okruglom stolu su sudjelovali g. Vjekoslav Vierda, kreator i moderator, g. Ivan Matić, predsjednik Turističke zajednice županije zapadno-hercegovačke, ispred Razvojne županijske agencije DUNEA sudjelovala je gca. Marija Radovanović, koordinatorica projekta Her.Cul, po struci povjesničarka umjetnosti, etnolog i kulturni antropolog, zatim profesor Radoslav Dodig, te direktor TZ Županije zapadno-hercegovačke g. Grgo Mikulić. Nakon stručnog izlaganja, moderator, g. Vjekoslav Vierda prezentirao je sponu između znanstvene podloge i praktične primjene u turizmu, čija je zapravo i svrha ovog vrijednog projekta. Prezentirao je mogućnosti valorizacije stećaka u turističkoj ponudi. A nakon toga, turistička struka je ispričala svoja praktična iskustva sudjelovanjem gđe Mili Bijavica iz turističke agencije Fortuna Tours.

Odmah nakon Okruglog stola, u 18,30 sati u Prodajnom centru "Kerametal" otvorena je međunarodna izložba Stazama stećaka. Autorica ove izložbe je gđa Ivona Mich, arheologinja i zaposlenica Dubrovačkih muzeja, autorica brojnih izložbi u Dubrovniku, te međunarodnih, putujućih izložbi, poput gore spomenute.

Na otvorenju se prigodno obratio g. Grgo Mikulić, kao i gđa Melanija Milić, direktorica razvojne agencije DUNEA koja je pozdravivši sve prisutne, kao i autore izložbe, istaknula kako je projekt Her.cul dogovoren direktno s Europskom komisijom, a a financiran iz fondova EU.

Gđa Helena Lončar, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Županije zapadno-hercegovačke je na kraju ove ceremonije i otvorila ovu međunarodnu izložbu "Stazama stećaka".

U sklopu izložbe nastupilo je hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Vrilostica" iz Vitine.

Izložbene fotografije djelo su poznatog i međunarodno priznatog dubrovačkog fotografa Zorana Marinovića, koji je nedavno okrunio svoj dugogodišnji rad humanitarnom izložbom u prestižnoj galeriji War Photo limited kao jedini Hrvat koji je izlagao u spomenutoj galeriji, a autor glazbe koja prati ovu izložbu je mo. Joško Ćaleta, etnomuzikolog. Glazba je sastavljena od šest glazbenih slika s podlogama svakodnevnih zvukova iz prirode (vjetar, voda, ljetna žega, vatra, zvona, kiša, grmljavina…) preko kojih komunicira bivanje na ovim prostorima - od pastoralnih, radosnih životnih situacija do mističnih, tužnih priprema za odlazak te napokon glasova s onog svijeta koja prostorom odzvanjaju kroz medij stećka.

Ova međunarodna izložba, nakon Dubrovnika i Ljubuškog, BIH izložit će se od 06. - 09. listopada u Bruxellesu, Belgija od 14. - 23. listopada u Prijepolju, Srbija, od 24. listopada - 07. studenoga u Pljevlji, Crna Gora, nakon čega će se ponovo vratiti u Dubrovnik, u palaču Sponza od 14. - 24. studenoga 2014. godine.

O projektu Her.cul

Očuvanje izuzetno vrijedne i jedinstvene kulturno-povijesne baštine stećaka na području četiri države osnovni je cilj projekta Her.cul - Valorizacija kulturne baštine srednjovjekovnih stećaka na zapadnom Balkanu.

Stećci, kameni nadgrobni spomenici, vrijedni su ostatci baštine kasnog srednjeg vijeka i nijemi svjedoci pogrebnih običaja stanovnika šireg područja zapadnog Balkana. Njihovim očuvanjem, kroz razne oblike istraživačkih, zaštitnih i dokumentacijskih radova te popularizaciju i prezentaciju, doprinosi se i obogaćivanju turističkih potencijala.

Projekt Her.cul obuhvaća četiri države, a u svakoj su na jednom lokalitetu obavljeni stručni radovi. U Hrvatskoj je obrađen lokalitet Novakovo greblje u Čepikućama, općina Dubrovačko primorje, gdje su obavljena arheološka istraživanja i iskopavanja većeg dijela lokaliteta, dokumentacijski radovi, konzervacija i restauracija svih stećaka te prezentacija lokaliteta. U Bosni i Hercegovini izabran je lokalitet Bijača kod Ljubuškog gdje je pored dokumentacijskih radova obavljena konzervacija i restauracija stećaka, dok su u Srbiji na lokalitetu Grčko groblje u selu Hrta kod Prijepolja te u Crnoj Gori na lokalitetu Marina šuma kod Pljevlja provedeni dokumentacijski radovi.

U okviru projekta Her.cul izrađena je i Strategija za očuvanje stećaka čiji je glavni cilj na kvalitetan način objediniti dosadašnja konkretna znanja o stećcima i njihovom stanju na prostoru četiriju regija uključenih u projekt. Temeljem takvih saznanja napravljene su i različite analize kojima su definirani konkretni načini i ciljevi daljnjeg upravljanja lokalitetima sa stećcima s donošenjem akcijskog plana za provedbu aktivnosti. Strategijom za očuvanje stećaka obuhvaćeno je 190 lokaliteta sa stećcima na četiri područja uključena u projekt, s ukupnim brojem od 3321 stećka.

Do kraja projekta u planu je još i uspostava Staze stećaka s uključene 32 lokacije u četiri države. Ovom turističkom stazom, koja može funkcionirati kao zajednička, ali i kao četiri odvojene cjeline, omogućit će se i gospodarska valorizacija kulturnih dobara na tom području. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji najviše je uključenih lokacija, njih čak 19 od Neretva do Konavala, gdje se u Dubravci, uz crkvu svete Barbare nalazi jedan od dva hrvatska lokaliteta, kandidata za uvrštavanje na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a, kao i lokalitet Novakovo greblje u Dubrovačkom primorju jedno od najsačuvanijih i najljepših lokaliteta sa stećcima u nas.
Jedan od vidova prezentacije stećaka u okviru projekta Her.cul je i međunarodna izložba fotografija stećaka, okrugli stolovi na temu valorizacije stećaka u turizmu te promotivni film o stećcima u četiri uključena područja.

Nositelj projekta je Regionalna razvojna agencija DUNEA, a partneri projekta su: Dubrovačko-neretvanska županija, Turistička zajednica županije Zapadnohercegovačke - BiH, Sveučilište u Sarajevu - BiH, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Beograd - Srbija, Općina Pljevlja - Crna Gora te pridruženi partneri Društvo za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajce, Udruga "Krug 99" Sarajevo te Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. A koordinator projekta je agencija Dubrovnik PartneR.

Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog nadgrobnog spomenika. Naziv mu potječe od prezenta participa glagola "stajati", tj. "stojeći". Stećci su nastali u srednjem vijeku i oslikavaju tadašnji život, a većinom se nalaze u Bosni i Hercegovini, ali ima ih i u jugoistočnoj Hrvatskoj, jugozapadnoj Srbiji i sjeverozapadnoj Crnoj Gori.

Stećci su se pojavili u drugoj polovici 12. stoljeća, doživjeli vrhunac u 14. i 15. stoljeću, te su se postupno prestali proizvoditi do sredine stoljeća.

Prvi put stećci se spominju u putopisu Slovenca Benedikta Kuprešića 1530. godine. No, upravo u to vrijeme je došlo do prekida običaja sahranjivanja ispod stećaka, nakon kratkotrajnog razdoblja konfesijskog razlikovanja stećaka, pa čak i pojave hibridnih muslimanskih stećaka-nišana, po osmanskoj okupaciji Kraljevine Bosne i Hercegovine (1463. i 1488.)

U proučavanju stećaka ističu se brojni povjesničari i arheolozi kao što su: Ćiro Truhelka, Marko Vego, Alojz Benac, Šefik Bešlagić, Dubravko Lovrenović, Nada Miletić i Krešimir Kužić.

Dana 2. studenog 2009. godine, ministarstva kulture zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore su zajednički nominirala stećke za uspis na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine, kao svoju zajedničku baštinu.