Dvije milijarde KM štete za proračun države Bosne i Hercegovine, zbog raznih malverzacija, a pod dirigentskom palicom političkih vrhova SDA, HDZBiH i SNSD-a iznos je zbog koje će netko morati odgovarati kada pred Sudom BiH započne proces stoljeća u kojem će krunski svjedok biti bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Kemal Čaušević.
Pojedini mediji koji su pod direktnim utjecajem vrha HDZ-a BiH već su krenuli u antikampanju, odnosno tekstovima pokušavaju „oprati" one koji su vršili politički pritisak na Čauševića da za njih završava višemilijunske poslove.
Naravno, sve se okreće na priču kako je slučaj montiran. Ali, da li su zaista svi oni koje je bivši direktor UIO prozvao u svom prvom iskazu, a vjerojatno će tijekom samog sudskog procesa na površinu isplivati i imena ostalih političkih moćnika koji su u ovom slučaju itekako složni i uvezani nezavisno od toga kojoj partiji ili nacionalnom korpusu pripadaju zaista „čisti" kako se to tvrdi u nekim medijima, pokazat će vrijeme.
Usprkos naručenim novinskim tekstovima kojim se pored izvrtanja činjenica nastoji izvršiti i pritisak na one koji objavljuju istinu, i nastojanju da se očiti kriminal u vrijednosti od 2 milijarde KM zataška, te svali na sitne igrače, a da krupne ribe izbjegnu krivičnu odgovornost, nastavlja se s objavljivanjem imena onih koje je Čaušević prozvao u svom iskazu.
U jedinom iskazu datom do sada, i to odmah nakon uhićenja, Čaušević je otkrio tek djeliće sprege vlasti i kriminala.
Osim HDZ-ove vrhuške Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Vjekoslava Bevande, kandidata za zastupnika u Parlamentu BiH, te bivšeg državnog ministra financija Dragana Vrankića, Čaušević je naveo i imena SNSD-ovih jastrebova - Milorad Dodik, Nikola Špirić i Aleksandar Džombić, javila je Agencija Patria.
Tako je Špirić od Čauševića, navodno tražio da jednom poduzeću iz Tuzle omogući povrat PDV-a u iznosu od pola milijuna KM.
Ali, pokazalo se prema Čauševićevom iskazu nakon izvršenih provjera da tu nisu čista posla, jer ga je Špirić telefonski kontaktirao kazavši mu „kako takvo što nije očekivao od njega".
Povrat novca tuzlanskom biznismenu izvršen je 2007. godine, odmah nakon što je Špirić zasjeo u fotelju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Također, Špirić je od Čauševića tražio i da oslobodi carine na uvoz šećera dvije firme u vlasništvu Ilije Studena. Dotični gospodin je navodno od Čauševića tražio da nerafinirani šećer bude tretiran kao sirovina za proizvodnju, i kao takav bude oslobođen plaćanja carine.
Bivši direktor UIO ga je uputio na Vijeće ministara i UO, a nedugo poslije toga taj biznismen je oslobođen plaćanja carina, što je za šest godina proizvelo štetu od 60 milijuna KM po proračun države BiH.
Biznismen Studen tako je dobio favoriziran položaj u odnosu na druge, uvozio je količine šećera koje su premašivale potrebe cijele BiH. Na taj način, nije oštećen budžet BiH samo već su varani i investitori i EU. Navodno se Studen Špiriću u Beču odužio stanom za ovu ogromnu uslugu.
Također, Špirić je prema navodima iz Čauševićevog iskaza, kako se neslužbeno saznaje, imao ključnu ulogu pri nezakonitom zapošljavanju ljudi u UIO.
Špirić je, treba napomenuti, kao ministar financija BiH istovremeno i predsjednik Upravnog odbora UIO BIH.Od Čauševića je tražio da zapošljava ljude iz Tuzle, i to uglavnom bliske rođake Špirićeve žene koja je porijeklom iz ovog grada, te desetak osoba iz Drvara.
Spisak sa imenima osoba koje je Čaušević morao zaposliti naći će se među dokaznim materijalima na Sudu BiH, jer se na njemu nalazi Špirićev potpis, prenosi Patria.
Čaušević je navodno tek kasnije shvatio da niko od njih ne radi u UIO, već na čuvanju i održavanju Špirićeve kuće te im je prekinuo ugovore o radu. Jedan od biznismena kojem Špirić stalno pomaže u povratu novca, a i na druge načine je i Goran Marinković. Iako je UIO podnijela izvještaj protiv njega, sva priča je zataškana jer je iza njega stajao upravo Špirić. Navodno je i sam Marinković priznao Čauševiću da plaća Špiriću za usluge.
Kako je zaposlen Dubravko Prstojević
Nije samo Špirić umiješan u aferu stoljeća. I njegov stranački šef Milorad Dodik vršio je pritisak na Čauševića da na mjesto šefa carina postavi izvjesnog Cvjetinovića, a na mjesto šefa Odjela za kontrolu velikih poreznih obveznika Dubravka Prstojevića, bivšeg direktora Fabrike duhana Banjaluka. Čaušević nije udovoljio tom zahtjevu, ali Dodikovu volju i želju ispunio je sadašnji direktor UIO Miro Džakula. Šta je još sve Dodik, inače kandidat za predsjednika RS tražio od Čauševića i kakvu je imovinsku korist ostvario saznat će se tijekom suđenja.
Dil u prodaji fiskalnih blagajni
Također, prema onome što je Čaušević kazao, kako se neslužbeno saznaje i u procesu fiskalizacije sudjelovao je Dodik indirektno, preko tadašnjeg entitetskog premijera Aleksandra Džombića koji je na toj poziciji bio tek ikebana u rukama lidera SNSD-a.
Tada je japanska firma nudila da donira BiH fiskalne kase, ali su Džombić i Vjekoslav Bevanda, u to vrijeme federalni premijer razvalili donošenje Zakona o fiskalizaciji, odbili japansku donaciju, te postigli dogovor da entiteti svaki za sebe nabavi fiskalne kase. Kupljene su po cijeni većoj od 300 milijuna KM, i to, što je jako indikativno, oba entiteta od istog dobavljača iz inozemstva.
Sutra imena moćnika iz SDA
Sprega vrhova SNSD-a, HDZ BiH i SDA i njihova uvezanost kada je riječ o korištenju političke moći i utjecaja, da za sebe ostvare osobnu imovinsku korist očita je u slučaju "Čaušević": Sutra će biti ekskluzivno objavljena imena utjecajnih SDA-ovaca, bivših i sadašnjih, te biznismena za koje je Čaušević po njihovom nalogu i pritiscima morao odrađivati "prljave poslove".
