Već nekoliko godina diljem Bosne i Hercegovine cvjeta ambrozija, što izaziva alergiju, gušenje i suze gotovo svakoga petoga bh. građanina. Ta se pošast posljednjih godina jako širi. Širenje ambrozije zapravo je znak zapuštenosti zemlje i posljedica dugogodišnjeg zarastanja BiH u korov. Ta neugodna biljka može rasti i na obrađenim njivama, ali pravo njezino carstvo su napuštene oranice, livade i pašnjaci - čega ima napretek.
Neobrađene njive
Iako je nekada BiH proizvodila hranu koja je bila dostatna da prehrani cjelokupno stanovništvo, danas je poljoprivreda u odumiranju. Zapravo, tek trećina hrane potrebne za zadovoljavanje potreba proizvodi se u zemlji, dok skoro dvije trećine stiže iz uvoza. O kvaliteti hrane da i ne govorimo. Dok je skoro 550.000 građana nezaposleno, a godišnji uvoz hrane dostigao vrtoglave dvije i pol milijarde KM, u BiH većina oranica leži neobrađena i zarasla u korov, bukvalno do neprepoznatljivosti!
Analize su pokazale da BiH raspolaže s oko 2,25 milijuna hektara obradive površine od čega se obrađuje samo oko 25 posto. Vidljivo je da uz toliko nezaposlenih ljudi u BiH i tako ogroman resurs, prema UNDP-ovom nacionalnom izvješću o humanom razvoju, BiH uvozi više od 65 posto hrane potrebne za zadovoljavanje vlastitih potreba. U istom izvješću se također navodi da su mlijeko i meso glavni poljoprivredni proizvodi, a proizvode se uglavnom na malim privatnim farmama.
Podaci nedavnog istraživanja Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), koje se odnosilo na perspektive razvoja poljoprivrede u zemljama širom sveta, pokazali su da je BiH agrarno najnerazvijenija zemlja u Europi, iako čak 60 posto njenog stanovništva živi u općinama u kojima bi poljoprivreda trebala predstavljati najvažniju gospodarsku granu!
Neobrađena imanja
"Osim činjenice da je poljoprivreda od ključnog značaja za ruralni i gospodarski razvoj, više od polovine stanovništva BiH koje živi u seoskim sredinama ne bavi se poljoprivredom kao primarnom djelatnošću. Naprotiv, većina ruralnih kućanstava obrađuje samo male vrtove ili posjeduje skromne farme koje ne mogu osigurati sredstva za život poljoprivrednika. Samo jedan do dva posto stanovnika u BiH, koji žive na selima, izravno ovise o prihodima koje zarađuju poljoprivrednom proizvodnjom" - navodi se u izvešću UNDP-a.
"BiH vidi priliku u organskoj proizvodnji jer se u Europi i svijetu danas daje sve veći značaj proizvodima koji nisu genetički modificirani", izjavio je potpredsjednik VTK BiH Bruno Bojić.
Predsjednik Saveza udruženja organskih proizvođača Sejad Herceg istaknuo je da u FBiH postoji 92 proizvođača organskih proizvoda, ali veliki problem ovim proizvođačima predstavlja i to što nema zakona o organskoj proizvodnji.
