Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Estrada prolazi bolje od kulture

ljubuski.info

Književnom večeri održanom u subotu navečer u galeriji kraljice Katarine Kosače, čitanjem stihova više od 30 pjesnika te spomenom na preminule članove Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, u Mostaru je završena manifestacija XV. "Humski dani poezije". O preminulim članovima ovoga društva, Miri Lasiću, Gojku Sušcu, Mirku Aniću i Jakovu Jakiši Jelići govorili su Ivan Sivrić, Šimun Musa (čiji je tekst, zbog opravdane odsutnosti, pročitan) i Grgo Mikulić, a prije samog početka manifestacije otkrivena je ploča kod knjižare Fram - Ziral u Mostaru pjesniku Lucijanu Kordiću.

U čast jubileja

Lucijan Kordić je veliki hrvatski pjesnik koji je živio u egzilu (Kanada, Amerika, Švicarska…), a u ovoj godini navršava se stotinu godina od njegova rođenja, pa je i otkrivanje spomen - ploče u čast tog jubileja, kazao nam je predsjednik DHKHB-a Ivan Sivrić. Kordić je rođen u Grljevićima u općini Ljubuški, a umro je u Mostaru 1993. iza sebe je ostavio veliki opus. U njegovu je čast prije dvije godine održan znanstveni skup u okviru Neretvanskih susreta, a o njegovu životu i radu je nakon toga objavljen i zbornik.

"Humski dani poezije važni su najprije radi afirmacije, najprije književnosti, a onda i jezika, ovoga podneblja. Sudjeluju ne samo članovi Društva hrvatskih književnika, nego i drugi, ali najviše članova našeg Društva. Karakter manifestacije je već ustaljen i nismo ništa mijenjali u odnosu na prethodne godine. Znate svi da danas nije sjajna pozicija književnosti, a ni jedan član našeg Društva, kojih ima 135, ni jedan nije profesionalni književnik jer se od te djelatnosti danas ne može živjeti, barem u ovom našem podneblju. Inače kultura nije u nekom povoljnom, pogotovo povlaštenom položaju, malo se sredstava izdvaja općenito za kulturu, posebno za književnost. Možda nešto bolje prođe estradna djelatnost, ali nisu ni oni nešto posebno sretni sa tim svojem položajem", kaže Sivrić. Bez obzira na poziciju, kaže, trude se, i pjesnici rade s prilično velikim entuzijazmom i pridonose onoliko koliko mogu pridonijeti.

Značaj manifestacije

Član ovoga društva Antun Lučić kaže da su "Humski dani poezije" značajni iz najmanje tri razloga: zbog jezika kojeg pokriva, oživljuje i donosi uvijek plodne sadržaje, prostornim ambijentom - u osnovnoškolskom, srednjoškolskom i kulturološkom, urbanom dijelu, i u vremenskom - događa se u najljepše jesensko doba. Na pitanje koliko danas znamo o Lucijanu Kordiću, Lučić kaže da je recepcija o njemu manje primana i primljena, ali - posebno preko tema egzodusa koje je pokrivao izvana - njegove poruke se itekako mogu prinijeti jer je oblikovao u poemi duboku duhovnu, psalamsku, pučku dimenziju s visokim estetskim dostignućima.

Gost večeri bila je Hrvatska kulturna zaklada "Hrvatsko slovo" iz Zagreba i Riznica neretvanskih umjetnina, o kojima je govorio Ljubo Krmek.

Andriana Copf [ Dnevni list ]

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari