Novi pristup Europske unije koji u prvi plan stavlja ekonomsko-socijalne reforme u idućem razdoblju ostavio je po strani pitanje koje od Daytona naovamo opterećuje ukupnu političku situaciju u zemlji, a to je problematiku ustavne i institucionalne ravnopravnosti hrvatskog naroda, kojem u takvoj konstelaciji odnosa, županije ostaju kao jedini jamac ostvarivanja kakve-takve konstitutivnosti.
Priča o provedbi presude 'Sejdić-Finci' kao i preustroju Federacije nakon inicijative SAD-a, a koja je bila dobra šansa da se kroz zajednički nastup hrvatskih stranaka odnosi, barem djelomice, poslože u pogledu institucionalne, ali i teritorijalne ravnopravnosti, nije u fokusu nove europske agende, tako da se postavlja pitanje hoće li i ovaj četverogodišnji mandat biti bez rezultata u pogledu ustavnih reformi.
Naime, u jeku pregovora o presudi hrvatski politički predstavnici bili su otvorili temu ostvarenja cilja - a to je izborna jedinica s hrvatskom većinom koja bi se u najgorem slučaju pojavljivala samo na dan izbora, ali koja bi omogućila da velik dio većinskih hrvatskih područja - rascjepkanih u enklave, bude u sklopu jedne jedinice.
U samim pregovorima nikada se nije pojavljivao epitet hrvatski, no iz onoga što je bilo na stolu jasno je kako bi četiri županije s hrvatskom većinom na neki način bile dio iste izborne jedinice. Model su zgodno nazivali "pet plus pet" i prema njemu Federacija ostaje jedna izborna jedinica iz koje se s jedne liste izravno biraju dva člana Predsjedništva, s tim da će prvoizabrani biti onaj koji osvoji najviše glasova na cijelom teritoriju entiteta.
Nakon toga u strukturi njegovih glasova izdvajalo bi se pet županija u kojima je osvojio najviše te se one stavljaju po strani. Kod drugoizabranog u ukupnoj strukturi glasova postoji uvjet da osvoji više glasova u pet županija u kojima prvi nije ostvario pobjedu. Hrvatski su predstavnici tada tražili dodatni zaštitni mehanizam nadajući se kako je ovaj model zapravo, u neku ruku, preteča federalne jedinice s hrvatskom većinom. Šansu koju su tada imali u idućim će mjesecima teško dobiti budući da je fokus na drugim temama.
Relaksiranje odnosa
Ipak, iz dobro obaviještenih izvora bliskih strankama Hrvatskog narodnog sabora doznajemo kako izostanak fokusa EU-a na ovom pitanju može biti i dobra stvar budući da sada ne postoji opterećenje s vremenom i rokovima koji su do sada uvijek opterećivali proces ustavnih promjena, pa tako i u kontekstu presude 'Sejdić-Finci'.
Drugim riječima, relaksiranje odnosa u pogledu europskih reformi daje priliku da se s bošnjačkim partnerima pokuša kroz dugotrajnije, ali i detaljnije pregovore doći do zadovoljavajućeg rješenja, prvo kroz pokušaj institucionalne ravnopravnosti, a zatim i kroz početak rada na promjeni strukture Federacije, u skladu s činjenicom da su federalni zastupnici u proteklom mandatu usvojili inicijativu pravnog tima koji je angažiralo američko Veleposlanstvo.
Trenutačno bez fokusa
SAD je u međuvremenu izgubio interes, barem javno, za hitnu promjenu komplicirane ustavne strukture Federacije, a glavni igrač na pozornici opet je Unija koja ovaj put forsira teme ekonomske naravi.
Ipak, naši izvori ističu kako će problematika preustroja Federacije doći na dnevni red u mandatu koji je pred nama iz jednostavnog razloga što je komplicirani ustroj Federacije boljka koja će doći do izražaja i prilikom svakog ozbiljnijeg pokušaja provedbe ekonomskih reformi na terenu.
Hrvatske stranke do sada su rijetko nudile neki konkretan model teritorijalnog preustroja većeg entiteta, no kroz izjave čelnih ljudi tih stranaka odavno se može čuti ideja o okrupnjavanju županija i stvaranju federalnih jedinica i upravo bi to mogao biti temelj, slažu se analitičari, ekonomskog rasterećenja Federacije, ali i zaštite malobrojnijeg naroda kroz stvaranje jedinice koja i ne mora biti teritorijalno povezana.
Rasprava u Parlamentu
I pojedini pravni stručnjaci koji su radili na inicijativu američkog Veleposlanstva još su se ranije složili kako je očigledno da će nakon izbora novi parlamentarni saziv imati zadaću raspraviti i očitovati se, između ostaloga, i o 181 ponuđenoj preporuci za 'peglanje' ustavnoga uređenja FBiH. Inače, tijekom posljednje rasprave na federalnom Parlamentu svi su se složili kako su preporuke dobar povod i osnova za početak posla, no razlike u viđenju budućeg izgleda Federacije i više su nego očite. Hrvatski zastupnici su posebno ukazali na potrebu da se ustavne promjene provode na razini cijele BiH u jednom cjelokupnom paketu te da pritom središnja razina vlasti mora ostati bilo u formi županija, regija ili nečeg trećeg. Kada je pak u pitanju okrupnjavanje županija kao jedan od koraka postizanja teritorijalne ravnopravnosti, hrvatski su predstavnici na tragu rezolucije Europskog parlamenta koja upravo govori o toj mogućnosti u kontekstu federalizacije, no uz uvažavanje ideje diskontinuiteta.
