Na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog narodnog sabora koja bi trebala donijeti niz velikih novosti, poput ulaska većeg broja drugih hrvatskih stranaka i zastupnika, očekuje se i izbor novog Predsjedništva, ali i Glavnog vijeća pri čemu se zadnjih dana vodi iscrpna rasprava oko novog Statuta HNS-a.
Glasovanje o strateškim pitanjima
U toj raspravi, doznajemo, na površinu izlaze različita viđenja pogotovo oko sastava i načina odlučivanja u Predsjedništvu te jedni traže da većina zastupnika na Saboru odlučuje o većini članova Predsjedništva, dok su drugi skloniji verziji u kojoj bi se sastav Predsjedništva birao usuglašenim prijedlogom bez nametanja volje većine.
Naime, na stolu su, otkriva naš izvor, dvije koncepcije; prva je u kojoj bi jednu trećinu Predsjedništva činili predsjednici stranaka, dok bi dvije trećine bili predstavnici koje bi birao Sabor - većinom glasova. U tom slučaju, smatraju kritičari ove verzije, došlo bi do poprilične gužve u Predsjedništvu, ali i potpune dominacije HDZ-a BiH koji će ionako imaju nadmoćnu većinu u samom Saboru.
Druga pak varijanta slijedi obrnut redoslijed - dvije trećine članova Predsjedništva činili bi predsjednici stranaka, a jednu trećinu predstavnici koje bira Sabor, uz naglasak da sastav Predsjedništva bude plod usuglašenog prijedloga. Također, ova koncepcija predviđa i da Predsjedništvo odgovara jednim dijelom i izbornom rezultatu stranaka, što bi značilo kako će najveći broj mjesta imati HDZ BiH i HDZ 1990., ali je sporno što sa strankama koje su bile vezane koalicijski uz HDZ BiH, no nisu osvojile niti jednu zastupničku poziciju. Isto tako, pitanje glasovanja o nekim strateškim pitanjima vezanim uz ustavno-pravni položaj hrvatskog naroda u BiH također je u fokusu izmjena te ostaje za vidjeti hoće li se odluke donositi natpolovičnom ili, pak, dvotrećinskom većinom.
Usuglašavanje teksta
U bilo kojoj varijanti stranke koje tek trebaju ući u HNS dobile bi svoje predstavnike, a tu se prvenstveno misli na HSP BiH, Hrvatsku nezavisnu listu, HSS Stjepan Radić, Posavsku stranku kao i Hrvatski savez HKDU-Hrast. U kontekstu procesa koji se tiču unutarnjeg ustroja HNS-a zanimljivo će biti i za vidjeti tko će preuzeti čelnu poziciju u Glavnom vijeću, tim više što HDZ 1990. ističe kako pozicija predsjednika HNS-a i predsjednika Glavnog vijeće ne smije biti u rukama jedne stranke te time neizravno pretendiraju upravo na ovu poziciju.
I dok traje rad na izmjenama Statuta, lideri stranaka koji trenutačno sjede u Predsjedništvo suzdržavaju od izlaska u javnost s nekim konkretnijim izjavama. No, neke stvari bi mogle biti jasnije do sredine idućeg tjedna kada Povjerenstvo za Status HNS-a treba predložiti konkretne mjere za izmjene Statuta. Istodobno, paralelno se radi i na donošenju nove deklaracije HNS-a koja bi trebala biti nešto konkretnija u odnosu na dosad donesene dokumente, međutim, tekst se još uvijek usuglašava, iako bi i on mogao biti gotov do kraja idućeg tjedna kada se očekuje nova sjednica Predsjedništva HNS-a. Šesto zasjedanje HNS-a tako bi moglo biti povijesnog karaktera ako se uzme u obzir najavljene promjene oko strukture, ali i načina djelovanja HNS-a. Šansa da se to tijelo uzdigne na razinu svenarodnog parlamenta i otrgne od utjecaja dnevne politike je tu, međutim, ostaje za vidjeti hoće li na ovom zasjedanju doći do početka stvarne reforme i otvaranja vrata za predstavnike svih društveno-političkih snaga iz hrvatskog naroda.
