Nakon konstituirajuće sjednice Hrvatskog narodnog sabora održane ove subote u Mostaru postalo je jasno kako sada u vodstvu HNS-a sjedi brojčano najveći broj pravaških političkih opcija koje zajedno, unatoč ne tako velikom broju izaslanika, predstavljaju respektabilnu političku snagu.
Približavanje stavova
No, problemi unutar hrvatskog političkog korpusa koji se u pravilu manifestiraju razilaženjima i cijepanjima posebno su pogodili pravaše u BiH, što je dovelo i do ekspanzije pravaških političkih opcija od kojih svaka za sebe voli reći kako jedina na pravi način slijedi ideje Oca domovine. Vezivnog tkiva među njima do sada, unatoč pojedinačnim idejama, nije bilo, no nakon što su se u vrhu HNS-a našle čak četiri pravaške opcije (HSP BiH, Hrvatski pravaški blok, HSP dr. Ante Starčević i HSP Herceg-Bosne), počela se, doznajemo, rađati ideja o njihovoj intenzivnijom međusobnoj komunikaciji, pa čak i približavanju u određenim političkim stavovima. S obzirom na gužvu koja sada vlada u HNS-u takva vrsta okupljanja nije nepoznanica u političkim praksama raznoraznih parlamenata; uostalom postojanje višestranačja nameće po sebi i potrebu izgradnje snažnijih političkih subjekata u vidu popularno nazvane alternative trenutačno vladajućim.
"Pravaši, pak, u ovom obliku i uz ovoliku rascjepkanost gube biračko tijelo i političke prostore na kojima su nekada imali značajniju potporu. Stoga je ovo godina u kojoj bi trebalo intenzivirati razgovore među pravaškim opcijama pa razmotriti i opciju okupljanja, odnosno objedinjavanja", tvrde naši sugovornici iz nekoliko pravaških opcija, koji ipak još uvijek ne žele službeno izići u javnost oko detalja pravaškog pomirenja.
Razjedinjenost je, ipak, u posljednje vrijeme navela lidere nekih strana na ideju kako bi trebalo raditi u tom smjeru, pa se pored razmišljanja poduzimaju i prvi razgovori, doduše ne toliko konkretni, no stidljivo zagovaranje objedinjavanja pokazuje kako se radi o realnoj mogućnosti. Kao jedan od argumenata na koje se pozivaju naši sugovornici je i činjenica da unutar hrvatskog korpusa, osim jedinstva oko strateških tema, ne bi trebalo bježati od stvaranja jedne protuteže vladajućoj opciji tamo gdje je to moguće, a ujedinjeni pravaši mogli bi, smatraju, računati i na 20 posto potpore u hrvatskom biračkom tijelu koje je posljednjih godina razočarano rascjepkanošću scene i ogromnim brojem malih stranaka bez stvarne političke snage.
Intenziviranje
Umjesto nekoliko HSP-ova od kojih dio nema dovoljno snage za bilo kakve samostalne izborne izlete, jedna, ali jaka pravaška opcija mogla bi, napominju naši sugovornici, biti jak sugovornik unutar HNS-a ta postaviti se ravnopravnije prema HDZ-u BiH.
Spremnosti u redovima nekih od stranaka ima te se najavljuje kako će u mjesecima koji su pred nama pokušati raditi na okupljanju, iako se još uvijek ne zna ni tko bi bio lider tog procesa. Lokalni izbori, čini se, bit će i prvi test mogućeg zajedničkog djelovanja.
