Živi bili pa vidjeli - set socijalnih i ekonomskih reformi nove državne i entitetske vlasti će donijeti, ali će biti povuci - potegni kada na dnevni red dođu izmjene Zakona o financiranju političkih stranaka. Razlog: stranke neće same sebi bušiti džepove.
Kako se dijele milijuni
Samo u prošloj godini političke stranke su iz proračuna na svim razinama - od državnog, entitetskih, županijskih do općinskih - naplatile oko 24 milijuna maraka. Gdje je sve potrošen taj ogromni novac poreznih obveznika, teško je reći i zasigurno to ne bi lako otkrili ni najbolji istražitelji specijalizirani za financije.
Pojednostavljeno kazano, važeće zakonske odredbe dopustile su širok prostor za manipulacije i zloporabe i na to već godinama ukazuje skupina država Vijeća Europe za borbu protiv korupcije (GRECO). Prije dvije godine, GRECO je bh. vlastima uputio niz preporuka čija bi provedba osigurala transparentnost u trošenju proračunskog novca i spriječila zloporabe, međutim, sve su ostale "čamiti na papiru".
Prema obvezama koje je BiH preuzela, a čiji je cilj članstvo u Europskoj uniji, mora se promijeniti i kompletan sustav financiranja političkih stranaka. Tu bi moglo ozbiljno zapeti jer se radi o milijunima maraka čija se potrošnja niti nadzire niti kontrolira. Europska unija inzistira da vlasti pod hitno donesu i novu realnu strategiju borbe protiv korupcije za razdoblju 2015. - 2019. godina u koju mora biti uključen i novi sustav financiranja političkih stranaka.
U razdoblju od 2010. do 2014. godine stranke koje su imale svoje zastupnike i izasanike na svim razinama zakonodavne vlasti dobro su novcem poreznih obveznika napunile svoje blagajne. SDP je naplatio 15,5 milijuna maraka, SDA 12,5, SNSD 10,3, HDZ 7,4 milijuna maraka. Stranci za BiH isplaćeno je 6,7 milijuna maraka, SDS-u 5,7, a SBB-u pet milijuna maraka. Narodna stranka Radom za boljitak naplatila je iz proračuna 3,4 milijuna maraka, PDP 2,6, HDZ 1990. 2,4, DNS 2,3, SP 1,3, a HSP 1,1 milijun maraka.
Državni Zakon o financiranju političkih stranaka propisuje da se za njih rezervira 0,2 posto proračuna za svaku kalendarsku godina, a isplaćuju se po davno utvrđenom principu - 30 posto novca dijeli se jednakim iznosima svim stranaka i koalicijama koje u Parlamentu BiH imaju svoje zastupnike i izaslanike, 60 posto se dijeli po broju osvojenih mandata, a deset posto razmjerno broju mandata koji pripadaju manje zastupljenom spolu.
Upozorenja bez odjeka
Prema podacima nevladinih organizacija, za posljednjih deset godina političkim strankama iz proračuna na svim razinama isplaćeno je oko 199 milijuna maraka. Koliko je to novca, pokazuje jednostavno preračunavanje - 24.000 prosječnih plaća u BiH ili 470.000 prosječnih mirovina u BiH! Sve to jasno pokazuje i dokazuje da je najbolja tvornica u BiH politika i da su političke stranke najunosniji biznis.
Upozorenja da odredbe Zakona o financiranju političkih stranaka, a entitetski tu oblast različito tumače, ostala su bez odjeka. Naime, propisi osiguravaju da se može pratiti samo prihodovna strana poslovanja, a ona rashodovna ostaje u magli, čak se troši gotovina bez ikakvog nadzora i polaganja računa poreznih obveznicima.
Središnje izborno povjerenstvo radi koliko može, međutim, ruke su mu u dobroj mjeri svezane. O tome svjedoči i činjenica da su sudovi ne jednom poništili njegove odluke o kaznama i sankcijama strankama koje su prekoračile novčane limite u financiranju predizbornih kampanja. Uzgred, novčane kazne su mizerne pa se strankama često financijski isplati da svjesno i namjerno krše zakone - kreću se od 500 do 5000 maraka.
Na ovo je Središnje izborno povjerenstvo bezbroj puta upozoravalo, a prošle godine je Parlamentu BiH i Vijeća ministara dostavila svoj stav - promjene zakona su nužne kako bi se uspostavio sustav potpune kontrole i osigurala puna transparentnost.
Usporedno s izmjenama propisa o financiranju stranaka, vlasti u BiH moraju promijeniti i zakone o osnivanju političkih organizacija. Propisi koji su sada na snazi, a donijeli su ih entiteti svaki za sebe, omogućavaju svakome tko želi postati političar da uz prikupljenih 500 potpisa osnuje stranku i odmah je bez problema registrira u sudu prema njezinom sjedištu. Svakako i to je razlog što je BiH država mimo svijeta - ima najviše političkih stranaka od svih europskih zemalja. Osnivačima stranaka ne može se ništa zamjerati - zakoni su im to dopustili, a oni su shvatili da se u BiH najbolje živi od politike.
