U susjednoj Hrvatskoj, u tamošnjoj općini Kula Norinska, ovih dana je raspisan natječaj za prodaju zemljišta u poslovnoj zoni Nova Sela, koja se nalazi u neposrednoj blizini modernog schengenskog graničnog prijelaza s BiH, odnosno GP Bijača - Nova Sela i raskrsnice koridora 5C.
Zanimljivo je da se zemljište u toj zoni prodaje kao neuređeno zemljište, bez izgrađene infrastrukture, a označeno je kao spremno za ulagače iz Europske unije.
U BiH, pak, poslovna zona Zvirići, koja se nalazi prekoputa, na području općine Ljubuški, ocijenjena je kao jedna od prioritetnih i najpovoljnijih geostrateških zona za našu zemlju upravo zbog činjenice da je smještena uz granicu, čvorište koridora 5C i Jadransko-jonske ceste, te u neposrednoj blizini Luke Ploče, ali o investiranju u ovaj projekt još nema ni riječi.
Dok je načelnik Kule Norinske Nikola Krstičević za tamošnje medije rekao kako će trgovački centri i proizvodni pogoni koji će biti izgrađeni u Novim Selima biti poticaj za zapošljavanje, ljubuški načelnik Nevenko Barbarić ističe da je za realizaciju poslovne zone Zvirići nužna podrška viših razina vlasti, pogotovo državnog.
"Prije dvije godine mi smo tu zonu u zakonskom smislu u potpunosti uredili. Pomalo radimo i infrastrukturni dio, a prethodnih godina smo iskoristili pogodnost izgradnje autoceste na ovom području. Poslovna zona je skoro spremna za ulaganje i zaista ima zainteresiranih različitih grupacija iz brojnih zemalja, ali definitivno mislim da se bez okretanja ka razvoju gospodarstva na državnom nivou i ka otvaranju radnih mjesta ništa značajno neće dogoditi" - kaže Barbarić.
Direktor Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu (REDAH) Ivan Jurilj smatra da nijedna općina u BiH ne može sama iznijeti izgradnju veće poslovne zone jer se radi o višemilijunskim iznosima.
"Jedna zona kao što su Zvirići trebala bi biti u strateškom interesu BiH kao države. Stoga, u tom slučaju definitivno fali podrška države, pa bi, evo, nove vlade koje smo dobili trebale razmišljati o snažnijem zamahu u kreiranju povoljnog poslovnog okruženja, odnosno investicijama u razvoju poslovnih zona i poslovne infrastrukture. Jer, tako bi domaćim investitorima bilo olakšano otvaranje novih preduzeća u tim poslovnim zonama, a time bi se, naravno, privukli i strani investitori da otvaraju svoja poduzeća" - iznosi Jurilj.
