Strategija razvitka Zapadnohercegovačke županije (2014. - 2020.) - skup lijepih želja?

Još 2013. godine je donešena Strategija razvitka Zapadnohercegovačke županije za razdoblje 2014. - 2020. godine. Kako je navedeno u dokumentu, ona jasno definira ekonomski razvitak uz jaku podršku društvenoj povezanosti kao glavne ciljeve razvitka naše Županije dok je učinkovitosti organiziranja tu da što manje ulažemo, a što više napravimo.

Budući da je od usvajanja prošlo već neko vrijeme, koje i dalje neumoljivo teče, zgodno je provjeriti do kuda smo došli na put ostvarenja naših strateških ciljeva.

Cjeloviti dokument možete preuzeti iz priloga, a ovdje ističemo neke od navedenih smjernica:

Gospodarski pravci razvitka:

Razvoj poljoprivrede i stočarstva te proizvodnja prehrambenih proizvoda. To pokazuju svi međunarodni trendovi koji su jasni i vežu sve razvojne strategije onih koji nisu uništili svoje prirodne izvore na njihovo iskorištavanje, naravno i zaštitu. Proizvodnja hrane se u našoj Županiji veže na dovoljne potencijale u zemljištu, padalinama i blizini tržišta koja dobro funkcioniraju i još pokazuju prilike za rast. To su pogotovo Hrvatska, Dalmacija i Međugorje, gdje godišnje boravi oko 7 milijuna turista. Naravno, naše najlakše tržište je Bosna i Hercegovina, odnosno drugi dijelovi države u kojoj živimo. Mi za taj sektor imamo i prirodne izvore koji su ostali skoro nedotaknuti i imamo uređen onaj dio infrastrukture koji nama za taj tip gospodarstva treba.

Treba nama dopuna znanja, povezivanje proizvodnje s tehnološkim razvitkom i razvitkom usluga. Razvitak znanja i tehnologija za preradu uz korištenje domaćih izvora koji su temelj za dobro razvijenu prerađivačku industriju koja razumije tržišta i razumije potrebu za povezivanjem uprocesima otvaranja i ulaska na nova tržišta. Kako bi uspješno povezali još druge dijelove i sektore gospodarstva potrebno nam je povezivanje domaćih izvora u kamenu i potencijalima za razvitak građevinarstva. Tržišta u našoj blizini su sigurno u Hrvatskoj koja će ulaskomu Europsku uniju ulagati u turističku infrastrukturu, tu su još tržišta na drugim dijelovima BiH i Srbije, te Crne Gore koja će sve više pokretati ulaganja u svoju poslovnu infrastrukturu. Za uspjeh u tom dijelu nedostaje nam dizajnerske prakse i kulture temeljene na izvorima kamena kako bi napravili nove proizvodei nove usluge te na taj način iskoristili svoju prerađivačku industriju i građevinski sektor radi zajedničkog nastupa na novim tržištima, užeg i šireg okruženja. Za sve to treba nam Strategija koju smo izradili. Ona jasno definira ekonomski razvitak uz jaku podršku društvenoj povezanosti kao glavne ciljeve razvitka naše Županije dok je učinkovitosti organiziranja tu da što manje ulažemo, a što više napravimo.

Mjere:

• Uspostava kreditno-jamstvenog fonda za Županiju ili za više županija (radi veće učinkovitosti i ekonomičnosti ovog financijskog instrumenta podrške za veću konkurentnost MSP);
• Priprema izmjene i dopune zakonskih propisa s ciljem smanjenja fiskalnih opterećenja i drugi srodni projekti;
• Organiziranje povremenih općih i specijaliziranih seminara za MSP;
• Organiziranje različitih obuka za menadžment MSP;
• Izrada programa za razvojnu podršku MSP-a;
• Obuka za izradu poslovnih strategija;
• Obuka za izradu poslovnih planova, planova promocije, planova za osvajanje novih tržišta, kriznih planova, planova za pripremu i usvajanje novih inovativnih proizvoda, itd.
• Podizanje tehnološke razine poduzetništva (kamen, metal, plastika);
• Sufinanciranje zapošljavanja i kamata na kredite

Program za konkurentnost i poslovno planiranje

S obzirom na činjenicu da je Malo i srednje poduzetništvo (MSP) u Županiji izložen na tržištu bespoštednoj poslovnoj borbi s poduzećima iz razvijenijih i u svakom smislu uređenijih država EU, Azije, Kine itd., gdje u svojim državama imaju tehnološke i druge prednosti kao što je znatno niža cijena kapitala, pa je s ciljem povećavanja sposobnosti za postizanje konkurentnosti MSP Županije potrebno davati im podršku u okviru proračunskih mogućnosti, subvencijom dijela kamata na poslovno komercijalne kredite.

Tu je prostor ili mogućnost za smanjenje ukupnih doprinosa na neto plaću te smanjenje poreznih i neporeznih davanja, subvencioniranje dijela troškova za izdavanje bankarskih garancija, te subvencioniranje troškova za dodatno obrazovanje u poduzetništvu i obrtu.

S ciljem postizanja konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva Županije (MSP ZHŽ), između ostalog, potrebno je i to da MSP izrađuje i usavršava, odnosno usklađuje svoje poslovne planove sukladno izazovima (problemima) tržišne utakmice ili, ukratko, nužno je razvijati svoje poslovne planove kako bi postali i opstali kao konkurentni na domaćem i inozemnom tržištu. Ovo je trajna zadaća menadžmenta i vlasnika MSP u Županiji. Pored podrške koja može biti financijska ili specijalističko stručna, u izradi poslovnih planova potrebno je pružiti detaljnu obuku za učinkovit pristup malih i srednjih poduzeća fondovima EU s cilj em podizanja konkurentskih kapaciteta i izgradnji svojih unutrašnj ih razvojnih kapaciteta svog menadžmenta, radnog osoblja itd.

Mjere:

• Uspostava kreditno - jamstvenog fonda za Županiju ili za više županija (radi veće učinkovitosti i ekonomičnosti ovog financijskog instrumenta podrške za veću konkurentnost MSP);
• Priprema izmjene i dopune zakonskih propisa s ciljem smanjenja fiskalnih opterećenja i drugi srodni projekti;
• Organiziranje periodičnih općih i specijaliziranih seminara za MSP;
• Organiziranje različitih obuka za menadžment MSP;
• Izrada programa za razvojnu podršku MSP - a;
• Obuka za izradu poslovnih strategija;
• Obuka za izradu poslovnih planova, planova promocije, planova za osvajanje novih tržišta, kriznih planova, planova za pripremu i usvajanje novih inovativnih proizvoda, itd.
• Podizanje tehnološke razine poduzetništva (kamen, metal, plastika);
• Sufinanciranje zapošljavanja i kamata na kredite

Nositelji: HERAG, REDAH, Službe, odnosno odjeli za razvitak u općinama Županije, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo financija, Općine.

Završetak izgradnje poslovnih zona i njihova promocija

U sve četiri općine postoje poslovne zone i one su u različitim stupnjevima izgrađenosti. Sve imaju detaljnu projektnu dokumentaciju koja sadrži i predviđa, između ostalog, i etapnu izgradnju komunalija i opremanja zona.

Svakoj zoni u općinama potrebna je još uvijek određena financijska podrška radi izgradnje infrastrukture koja uključuje sljedeće: vodovod, struju, pristupnu cestu, unut rašnje prometnice u zoni, PTT kanalizaciju, javnu rasvjetu, kanalizacijski sustav u zoni.

Obujam već izvršenih kao i potrebnih radova po zonama je različit. Sukladno specifičnoj potrebi pojedine zone treba podržati nastavak izgradnje infrastrukture do zone i u zoni uvažavajući postojeće postignuto stanje kao i planirane potrebe u njima po etapama.

Mjere:

• Program ulaganja za zonu u Grudama;
• Plan marketinga za promociju svih zona i Županije stranim i domaćim ulagačima;
• Izrada promo materijala za svaku zonu

Nositelji: Ministarstvo gospodarstva, Federalno ministarstvo razvoja poduzetništva i obrta, HERAG, REDAH, Općine, Udruge poslodavaca odnosno poduzetnika

Ostala poslovna infrastruktura (inkubatori povezivanje s tehnološkim parkom)

Potreba razvitka početničkog (start - up) poduzetništva, pogotovo proizvodnog poduzetništva kao podloge za kreiranje novih samoodrživih radnih mjesta i potrebe poboljšanja postojeće strukture poduzetništva s ciljem povećanja udjela proizvodnog poduzetništva u ukupnoj strukturi istog, potrebno je pored poduzetničkih zona i ostalih mjera podrške razvoju poduzetništva imati i inkubatore za proizvodno poduzetništvo te kvalificirane zanatske uslužne obrtničke djelatnosti.

U Županiji pored rastućih industrijskih sektora metala, plastike veliki potencijal je i industrija kamena, koja nije trenutno na najvišoj tehnološkoj razini te je ovoj industrijskoj grani potrebna tehnološka podrška i inkubatorska podrška. Stoga se nameće potreba da se formiraju proizvodni inkubator za sektor metala, plastike i drugih, te inkubator za kamenu industriju u kojem bi bili instalirani novi tehnološki kapaciteti za obradu kamena.

Mjere:

• Osiguranje prostora za inkubatore
• Uspostavljeno upravljanje inkubatorima

Nositelji: HERAG, Općine

Podrška za povezivanje poduzeća, udruga i drugih institucija koje se žele plasirati na novim tržištima

U strukturi gospodarstva Županije prepoznatljivo je ili izraženo više sektorskih ili industrijskih grupacija, kao što su metalski, plastični, građevinski, grafički, prehrambeni sektori itd.

S cljem poticanja i ubrzavanja njihovog unutrašnjeg sektorskog povezivanja radi postizanja bolje konkurentnosti na tržištu potrebno im je pružati adekvatne informacije i obuke radi učinkovitijeg nastupa kod pojedinih velikih klijenata ili nastupa na tržištima.

Mjere:

• Integracija baze podataka poduzetnika u regiji i razvojnim projektima regije s REDAH - om (RiC);
• Izrada analize stanja i potencijala za izradu klastera;
• Podrška u osnivanju klastera;
• Izrada plana povezivanja sa sektorskim udruženjima u zemljama okruženja i EU

Nositelji: HERAG, REDAH, Ministarstvo gospodarstva i općine

Podrška inovacijama

EU je lisabonskom deklaracijom iz 2000. godine kao prioritet definirala da će svoju gospodarsku konkurentnost podići jedino razvitkom inovacija. Sve razvijene ekonomije i gospodarski sustavi svijeta taj svoj napredak baziraju na inovacijama u svim sektorima, a posebno na inovacijama u industrijskoj proizvodnji. Temelj i ključ svake konkurentnosti MSP su njihove inovacije, ako ih imaju. Ako ih nemaju onda sigurno nisu konkurentni jer inozemna konkurencija ih razvija, na njima postiže svoju tržišnu i poslovnu snagu.

U instit ucijama BiH, FBiH pa tako u Županiji inovacijama se ne predaje potrebna pozornost. Ne postoji institucijska sustavna inovacijska politika. U privatnom sektoru velika i uspješna poduzeća kroz kupnju i primjenu najnovijih proizvodnih tehnologija automatski primjenjuju kupljenu inovaciju. U javnosti nije poznato da je na sceni prisutan trend kupnje dozvole za neku inovaciju koja bi bila predmetom proizvodnje kao novog proizvoda. Na inovacijskoj sceni u Županiji ima zapaženih i uspješnih nastupa pojedinaca kao i privatnih osoba na međunarodnim sajmovim a inovacija širom svijeta. U Županiji se ne može govoriti da ima komercijalnog, odnosno proizvodnog iskorištavanja inovacija kao novih proizvod a iako takvih proizvoda ima. U sektoru proizvo dnog MSP nisu dovoljno prepoznate procedure za zaštitu inovacije ili novog proizvoda patentom i kako takvo pravo zaštićenog vlastitog intelektualnog vlasništva pomaže u poslovanju i u tržišnoj utakmici.

Stoga je nužno, s cilj em povećavanja proizvodne i tržišne konkurentnosti proizvodnih MSP Županije, pokrenuti i potvrdno podržati inovacijsku politiku koja je sama po sebi jako zahtjevna, gledano s više gledišta, posebno s gledišta međunarodnog zakona o intelektualnom i industrijskom vlasništvu koji je na sceni i u BiH.

Mjere:

• Inovacijski inkubator novih proizvoda
• Podrška razvitku novih proizvoda;
• Praktična inovatorska škola
• Podrška zaštiti postignutog patentnog prava;
• Obuka o inovatorstvu i o razvitku i zaštiti inovacija;
• Podrška unaprjeđenju proizvoda;
• Sajam inovacija i novih proizvoda;
• Aktivno predstavljanje Žuupanije na sajmu informatičkih i drugih novih tehnologija i drugima,

Nositelji: Udruga izumitelja Herpatent, Federalno ministarstvo razvoja poduzetništva i obrta, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo obrazovanja, REDAH, HERAG.

Podrška razvitku tradicionalnih proizvoda i brendiranje

Županija je specifična po svojoj bogatoj, ne samo kulturno - povijesnoj baštini, nego i po svojim različitim tradicionalnim proizvodima, pogotovo u sektoru poljoprivredne proizvodnje.

S obzirom na integrativne procese koji se odvijaju oko BiH, izvjesno je da će i BiH jednog dana ozbiljno krenuti ka EU i jako je važno da s područja Županije imamo što više razvijenih tradicionalnih proizvoda po kojima ćemo biti, između ostalog, prepoznatljivi u EU, a osobito ponosni na izvornu hercegovačku kvalitetu tih prehrambenih proizvoda koji imaju idealne ekološke pretpostavke za vrhunsku kvalitetu, s jedne strane.
S druge strane, kvalitetni tradicio nalni poljoprivredni proizvodi, može se reći, gastronomske delicije, jedan su od ključnih argumenata i oslonaca naše turističke scene. To su dovoljni razlozi da se ovoj mjeri pristupi s posebnom pažnjom.

Prepoznatljivost danas igra sve važniju ulogu u gospodarskom razvitku nekog područja pa tako i Županije. U tom smislu je i izgradnja identiteta naše Županije izuzetno važna. Za ostvarenje ove mjere potrebno se poistovjetiti s tradicionalnim proizvodima koji se proizvode u Županiji te razviti sustav potpore razvitku tradicionalnih proizvoda.

S ciljem ostvarenja potpore potrebno je koristiti usluge i ponudu kreditno - jamstvenog fonda Županije radi potpore proizvodnji tradicionalnih proizvoda. Potrebno je izraditi klaster tradicionalnih proizvoda utemeljen na lancu vrijednosti. Također, potrebno je pokrenuti proces izgradnje prepoznatljiv og identiteta svake od općina Županije. U tom bi smislu trebalo izra diti plan brendiranja općina i Županije te na osnovu toga pokrenuti proces izgradnje prepoznatljivog identiteta.

Mjere:

• Donijeti regulativu o kvaliteti i kreirati logo za županijsku kvalitetu i tradicionalni proizvod (moguće povezivanje s širim inicijativama ili županijska inicijativa);
• Promicanje kvalitete proizvoda u Županiji;
• Brendiranje pojedinačnih proizvoda;
• Medijska potpora - društvene mreže;
• Poboljšanje dizajna tradicionalnih proizvoda;
• Marketing za tradicionalne proizvode,

Nositelji: HERAG, Turistička zajednica Županije, Udruženja različitih poljoprivrednih proizvođača, Lokalne akcijske grupe, Općine, REDAH.

Natapanje i odvodnjavanje raspoloživih poljoprivrednih površina

U dvije općine Županije postoje vodonatapni sustavi čija zbirna dužina glavnih i sporednih kanala iznosi oko 490 km.

U Ljubuškom i Širokom Brijegu su najveći vodonatapni sustavi u BiH koji imaju velik u vrijednost i od velike su važnosti za poljoprivrednu proizvodnju na preko tri i pol tisuće hektara navodnjavanih obradivih površina.

Postojeću kanalsku mrežu vodonatapnih sustava kao i kanala za odvodnjavanje je potrebno redovito održavati kao i sustavno proširivati kako bi vodonatapni sustav obuhvatio preostali dio poljoprivrednih obradivih površina u Ljubuškom i Širokom Brijegu, dok ne dostigne ukupno šest tisuća hektara obradivih i natapanih poljoprivrednih površina.

Mjere:

• Održavanje postojećeg kanalskog sustava s pripadajućim ventilima;
• Rekonstrukcija, proširenje postojećeg sustava i izgradnja novih sustava za natapanje i odvodnjavanje.

Nositelji: Ministarstvo gospodarstva, Općine.

Obnovljivi izvori energije

Županija po svojim klimatskim karakteristikama podneblja ima velike potencijale za održivo iskorištavanje prirodnih energetskih izvora, pogo tovo na polju solarne energije. Značajni potencijal i su i na području djelatnosti - vjetroenergije i hidro energije.

Potrebno je urediti zakonsku regulativu koja regulira koncesije u ovoj oblasti kako bi se ulagačima mogla ponuditi potpuno jasna situacija s obzirom na potencijal za izgradnju energetskih objekata te jasna i pravno sigurna njihova ulagačka p zicija. Na taj način će se stvoriti pretpostavke za sigurne i kvalitetne prihode županijskom i općinskim proračunima.

Mjere:

• Izrada studija izvodljivosti hidro energetskih objekata za višenamjenske objekte (npr.: akumulacije)
• Izraditi baze podataka potencijalnih vjetropolja s njihovim potencijalima;
• Izraditi baze podataka solarnih polja s njihovim prostornim kapacitetima i drugim bitnim karakteristikama;
• Podrška solarnim zadrugama;
• Izrada idejnih rješenja za solarizacij u urbanih naselja.

Nositelji: HERAG, Ministarstvo prostornog uređenja, Ministarstvo gospodarstva i općine.

Stavljanje u funkciju neprivatizirane imovine i završetak privatizacije

Proces privatizacije u Županiji ima svojih jako uspješnih primjera, a nažalost ima više neuspješnih privatizacijskih pokušaja.

Što se procesa privatizacije tiče potrebno je poduzeti mjere da se ondje gdje ima interesa proces u tim poduzećima što prije okonča. U slučajevima gdje je proces prodaje državne imovine više puta bio bezuspješan pristupiti stečaju ili likvidaciji sukladno zakonu.

Mjere

• Sva neaktivna poduzeća u procesu privatizacije u Županiji

Nositelji: Agencija za privatizaciju Županije, Nadležni sud.

Turizam

Cijela Županija, odnosno svaka od općina ima svoje značajne turističke potencijale koji su u funkciji turizma, ali se općenito može reći da je potrebno još dosta raditi kako bi se svi turistički potencijali iskoristili na najbolji mogući način ikako bi ovaj sektor bio popunjen sa što više radnih mjesta i sa što boljim financijskim učinkom svake godine.

Ne treba posebno naglašavati kako su blizina Međugorja, kroz kojeg godišnje prođe milijunska rijeka gostiju i blizina turističke Dalmacije koja je "nadohvat ruke".

Mjere:

• Priprema strategije razvitka turizma (koja će jasnije definirati daljnji razvitak ruralnog, vjerskog, putovnog, vinskog turizma)
• Turistička signalizacija;
• Turistički vodič kroz Županiju;
• Turistički uredi;
• Suveniri Županije.

Nositelji: Turistička zajednica Županije, Ministarstvo gospodarstva, Sektor turizma, Federalno ministarstvo turizma i okoliša, Općine, NVO.

Razvijanje EKO proizvodnje

Županija po odlikama svog tla i atmosfere spada u prostore koji su posve ekološki očuvani i koji u svojoj neposrednoj blizini nemaju nikakve zagađivače koji bi mogli na bilo koji način ugroziti postojeći eko sustav. Trend potražnje proizvoda i hrane iz eko poljoprivredne proizvodnje u svijetu i Europi u stalnom je i sigurnom porastu. Cijena eko poljoprivrednih proizvoda je višestr uko veća u odnosu na konvencionalni uzgojenu hranu i prehrambene proizvode. To je jedna od prilika za razvitak u Županiji i kao takvu je treba maksimalno iskorišt avati.

Potencijalni sektori su ekoproizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, eko povrtlarstvo, eko voćarstvo, ekoratarstvo i eko pčelarstvo.

Mjere:

• Obuka o svim vidovima eko poljoprivredne proizvodnje ? Podrška certificiranju eko proizvoda

Nositelji: HERAG, Općine, EKO i druge udruge iz oblasti poljoprivrede, Općinske udruge pčelara i županijska udruga pčelara.

Razvoj lovstva i ribarstva

Županija ima velikog potencijala i tradicije u lovstvu. U Županiji ima više lovačkih društava koja se brinu o uzgoju lovne divljači u Županiji kako bi lovstvo ostalo samoodrživo i kako bi se lovna divljač sačuvala od uništenja.

Lovstvo može i treba biti razvijeno kao turistička ponuda.
Ribarstvo u smislu ribičarstva je u potencijalu kao turistički proizvod.

Mjere:

• Izrada promotivnog materijala za lovstvo i ribarstvo
• Izgradnja pojilišne infrastrukture u lovištima
• Izgradnja uzgajivačnica lovne divljači
• Izgradnja kapaciteta za proizvodnju riblje mlađi i za poribljavanje voda u svrhu pecanja

Nositelji: Turistička zajednica Županije, Udruge lovaca, Udruge ribiča.

Program sufinanciranja prvog zapošljavanja

Problem nezaposlenosti u Županiji je velik. Zapošljavanje je kompleksna tema i to je proces. Zapošljavanje je širi pojam od pojedinačnog stupnja za posao. Da bi netko stupio u radni odnos, proces zapošljavanja to mora pripremiti. Što je proces priprema za za pošljavanja širi, više osoba će moći stupiti u radni odnos. Ovaj proces pripreme za zapošljavanje je višedimenzionalan na način da obuhvaća i isprepliće javni, privatni i osobni napor u stvaranju preduvjeta za nečije stupanje u radni odnos.

Jedna od potešk oća pri traženju prilike za posao je nedostatak radnog iskustva. Ovaj nedostatak je ozbiljan i stvarna je prepreka za stupanje na posao. Stjecanje iskustva zahtjeva rad neiskusnog radnika kroz neko vrijeme dok ne stekne optimalne radne vještine. U tom procesu stjecanja iskustva, u početku je najneproduktivniji i kako vrijeme prolazi on postaje produktivniji ili isplativiji poslodavcu. Da poslodavac ne bi trpio poslovnu štetu u periodu stjecanja iskustva potrebna je pomoć zaposleniku ili poslodavcu kako bi ova šteta od radnog neiskustva bila umanjena ili uklonjena.
Stoga, potrebno je imati različite mjere i projekte po tpore radniku početniku, koje zajednički nazivamo program sufinanciranja prvog zapošljavanja. Ovdje je nemoguće ulaziti u detalje takvih programa, već samo načelno.

Mjere:

• Izrada vaučer sheme za potporu prvom zapošljavanju;
• Izrada vaučer sheme za volontiranje;
• Donošenje zakona o volontiranju.

Nositelji: Zavod za zapošljavanje Županije, Vlada Županije.

Informiranje ljudi o potrebama na tržištu rada

Postojeći državni sustav zavoda za zapošljavanje od federalne do općinske razine nije dovoljno fleksibilan i dinamičan u području informiranja nezaposlenih osoba o potencijalnim, odnosno sigurnim ponudama na tržištu rada bilo da se radi o sezonskim, povremenim ili trajnijim potrebama za radnom snagom. Spomenuti zavodi nemaju razvijen sustav prikupljanja i obrade informacija o potrebama tržišta rada. Njihov rad se, u ovom segmentu, svodi na to da reagiraju tek na traženje poslovnog subjekta koji ima potrebu za radnom snagom za njih potrebnih kvalifikacija i ostalih elemenata.

Mjere:

• Uspostavljanje lokanih i županijskih partnerst a va za zapošljavanje;
• Uspostava posrednika u zapošljavanju;
• Ministarstvo obrazovanja i škole vode brigu o školskim programima i potrebama tržišta rada.

Nositelji: Ministarstvo obrazovanja, Srednje i osnovne škole, Zavod za zapošljavanje Županije.

Prilagodba nastavnih planova i programa potrebama tržišta rada

Srednje škole u Županiji te njihovi nastavni i školski programi su inercijom nastavili djelovati uglavnom po modelu koji se desetljećima uhodao u prethodnom državnom sustavu koji je imao potrebu za kadrovima za tržište rada koje je drugačije funkcioniralo i u potpuno drugačijim uvjetima (zatvoreno tržište, carinama je bio ograničen uvoz roba itd, što je otvaralo niz unutrašnji h mogućnosti u procesu priprema za zapošljavanje) od današnjeg tržišta koje je apsolutno izloženo uvozu bez ikakvih ograničenja.

Danas je najmanje deseterostruko i više puta teže provoditi procese pripreme za zapošljavanje od predratnih uvjeta u kojima je djelovao postojeći osnovnoškolski i srednjoškolski sustav.
Danas su potrebni što kreativniji i što inovativniji školski planovi i programi kako bi pro izvod ili znanja i vještine koje imaju stvarno mjesto na tržištu rada.

Prilagodbu treba napraviti nakon rezultata u izradi analiza trenutnih potreba tržišta rada kao i izrade procjena budućih kratkoročnih i dugoročnih potreba tržišta rada;

Mjere:

• Izrada prilagođenih planova i programa obrazovanja trenutnim potrebama tržišta rada i onim u skoroj budućnosti

Nositelji: Ministarstvo obrazovanja, Zavod za zapošljavanje, Ministarstvo financija, HERAG, Općine, Udruge poslodavaca.

Poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja osoba s invaliditetom, osoba s posebnim potrebama i socijalno ugroženih osoba

Zapošljavanje i samozapošljavanje invalidnih osoba je višestruko zahtjevniji izazov od zapošljavanja zdravih i sposobnih. Potrebno je uključiti više institucija i više napora u rješavanje ovog izazova. Pristupanje ovom izazovu, da ne kažemo problemu, je izazov za cijelo društvo i zapravo je test civilizacijske i kršćanske razine naše županijske zajednice.

Potrebno je kreativno iskoristiti što već postoji kao podrška u zakonskim rješenjima i dodati ono što nedostaje u sustavu podrške kako bi osobe s invaliditetom došle do svog radnog mjesta. S o bzirom na niz činjenica koje nameće slobodno tržište, koje su otežavajući faktor ovoj problematici i legitiman interes za stvaranje profita kod poslodavaca potrebno se je okrenuti sektoru samozapošljavanja invalidnih osoba.

Treba kreativno i inovativno pristupiti socijalno proizvodnom području kako bi se otvorio prostor za nova radna mjesta invalidnim osobama.

• Izraditi sustav financijskih povlastica i potpore za samozapošljavanje ili zapošljavanje invalidnih osoba;
• Izraditi proizvodno socijalne programe čijim ostvarivanjem bi se zapošljavale invalidne osobe;
• Samozapošljavanje i zapošljavanje invalidnih osoba

Nositelji: Zavod za zapošljavanje; Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi; NVO sektor; Udruge poslodavaca

Otklanjanje arhitektonskih prepreka za invalide s javnih objekata

Skrb zajednice za invalidne osobe i želja za njihovu što bolju integraciju u društvo ogleda se, između ostalog, u prilagođenosti javnih ustanova i javnih objekata za pristupačnost invalidnih osoba radi njihovih administrativnih, radnih i drugih potreba u te institucije ili objekte. S ciljem te pristupačnosti potrebno je izgrađivati pristupne rampe ili liftove za osobe sa invaliditetom.

Mjere:

• Napraviti popis objeka ta ili institucija kojima treba omogućiti pristup invalidima;
• Izrada plana izgradnje pristupnih rampi u javne ustanove.

Nositelji: Vlada Županije; Ministarstvo zdravstva rada i socijalne skrbi; NVO sektor u ovoj oblasti; Općine; Javne ustanove vezane uz sustav zdravstva.

Rješavanje problema smještaja o soba s posebnim potrebama iz Županije smještenih u BiH ili inozemstvu

Još jedan od značajnih i velikih problema u socijalnom sektoru Županije je nepostojanje prikladnih institucijskih smještajnih kapaciteta za osobe s posebnim potrebama čiji je život ovisan o smještaju u stručne ustanove gdje imaju odgovarajuć u cjelodnevnu zdravstvenu i svaku drugu skrb. Značajan napredak u ovoj oblasti bi bio da se pronađe mogućnost izgradnje ili prilagodbe objekta koji bi bio u funkciji smještaja svih osoba koje su sada u različitim ustanovama ili centrima u BiH ili u inozemstvu.

Mjere:

• Izgradnja ili prilagodba smještajnih objekata i poticanje školovanja kadra za osobe s posebnim potrebama iz Županije smještenih u BiH ili inozemstvu;
• Podizanje svijesti javnosti o invalidnim osobama (Eduka cijske radionice za roditelje djece invalida i djece s posebnim potrebama, medijska promidžba i tematske emisije);
• Projekt osiguranja besplatnih javnih prostora za udruge invalida i osoba s posebnim potrebama;
• Uvođenje kategorije osobnoga asistenta.

Nositelji: Vlada Županije; Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi; Centri za socijalni rad; Ministarstvo obrazovanja, znanosti kulture i športa; Općine.

Poboljšanje uvjeta za osobe treće životne dobi

Osobe treće životne dobi u urbanim centrima općina Županije nemaju adekvatne sadržaje njihovim potrebama što se tiče društvene uključenosti, pogotovo sa stajališta aktivnog provođenja slobodnog vremena. Takvo stanje nepovoljno utječe na njihovo psihofizičko stanje, odnosno zdravlje. Ovaj problem rezultira većim troškovima u zdravstvenom sustavu i štetno je stanje za zajednicu.

Potrebno je pro naći nova sadržajna rješenja za osobe treće životne dobi kako bi se te iste osobe osjećale dobrodošlima u zajednici i da nisu obilježene.

Mjere:

• Izgradnja ili prilagodba smještajnih objekata za osobe treće životne dobi;
• Projekti osiguranja javnih prostora za dnevni boravak i druženje osoba treće životne dobi.

Nositelji: Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi; Centri za socijalni rad.

Osiguranje besplatnog osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanje za djecu s invaliditetom

Zakonom o osnovnom školstvu NN06/04 je definirano da je osnovno školstvo obvezno, a samim tim besplatno. Međutim, kada se radi o djeci s invaliditetom potrebo je osigurati posebne uvjete da bi se mogli uključiti u sustav obrazovanja. Za djecu za koju nije moguće osigurati obrazovanje u našoj Županiji potrebno je planirati sredstva (smještaj, udžbenike, prijevoz i sl.) u Ministarstvu obrazovanja za školovanje u BiH i RH. Također, potrebno je planirati sredstva za nabavu udžbenika, didaktičkih pomagala za djecu koja se školuju u našoj Županiji.

Mjere:

• Izrada studije potreba za prilagođavanjem postojećeg sustava djeci s invaliditetom.
• Izrada plana prilagodbe postojećih objekata i sustava za djecu s invaliditetom

Nositelj: Vlada Županije; Ministarstvo zdravstva rada i socijalne skrbi; NVO sektor u ovoj oblasti; Ministarstvo obrazovanja znanosti i športa; Općine.

Dostizanje statusa njegovatelja za roditelje (skrbnike) djece s invaliditetom

Pokrenuta je inicijativa za izmjenu i dopunu Zakona o socijalnoj skrbi gdje je predloženo da se uvrsti u navedeni Zakon novi članak: Ostvarivanje prava na status roditelj a njegovatelja kojem bi cilj trebao biti rješavanje, odnosno barem olakšavanje životne situacije roditelja bolesne djece. Troškovi za dijete s invaliditetom su veliki, što je nepoznanica široj javnosti (u trenutcima njihove agresije trgaju i uništavaju robu i sve oko sebe). Kroz česte razgovore s roditeljim a djece s invaliditetom dođemo do informacija i pratimo zakone u susjednim državama pa tako smo došli na ideju da predložimo ovaj Zakon.

Kako bi se ovaj problem riješio, potrebno je učiniti sljedeće: Treba definirati uvjete za stjecanje statusa roditelja n jegovatelja. Dopuniti Zakon o socijalnoj skrbi i njegove odredbe kojima bi se olakšala životna situacija roditelja djec e s invaliditetom. Pravo na status roditelja njegovatelja treba urediti Zakonom o socijalnoj skrbi, gdje se Status priznaje jednom od roditelja djeteta, kojemu je radi održavanja kvalitete života potrebno pružanje cjelodnevne njege.

Mjere:

• Izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi

Nositelji: Vlada Županije; Ministarstvo zdravstva rada i socijalne skrbi; NVO sektor u ovoj oblasti; Općinski Centri za socijalni rad.

Osiguranje besplatnih ortopedskih pomagala i lijekova za djecu s invaliditetom

U okviru Zavoda za zdravstveno osiguranje postoji Pravilnik o ortopedskim pomagalima i lijekovima. Međutim, sredstva koja dobiju pojedinci za ortopedska pomagala i lijekove u prosjeku ne pokrivaju ni 1/3 sredstava koja su potrebna. Ovu slabost sustava treba ispravi ti na način da se o sobama i djeci s invali ditetom, koji su stalni korisnici lijekova i ortopedskih pomagala osigurati im besplatne lijekove i ortopedska pomagala.

Mjere:

• Izmjena i dopuna Pravilnika o ortopedskim pomagalima

Nositelji: Ministarstvo zdravstva rada i socijalne skrbi; Zavod za zdravstveno osiguranje; NVO sektor u ovoj oblasti; Općinski Centri za socijalni rad.

Osiguranje javnih prostora i druge infrastrukture za sportske aktivnosti

"U zdravom tijelu zdrav duh", stara je poslovica koja vrijedi danas više nego prije zato što još uvijek ima dosta djece, mladih i građana Županije srednje i starije dobi koji nisu uključeni u sportske aktivnosti, što nije dobro za njihovo zdravlje i opću tjelesnu kondiciju. Takvo stanje dugoročno nije dobro jer smanjuje imunitet organizma, a kod mladih i djece otvara prostor za ulazak devijantnih ponašanja i poroka što u svakom slučaju nije prihvatljiva društvena pojava i rezultira raznovrsnim štetama kako za pojedinca, njegovu obitelj pa tako i cijelo društvo.

Potrebno je stalno poticati i razvijati kulturu bavljenja sportom posebno među djecom i mladima, a da bi se mogao odvijati sportski život potrebna je i prikladna sportska infrastruktura. Županija je do sada dosta ulagala u sportsku infrastrukturu, ali taj proces treba još podupirati kako bi bio zadovoljavajuće dovršen.

Mjere:

• Izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih sportskih kapaciteta;
• Organiziranje besplatnih sportskih sekcija za osobe do 24 godina;
• Okrupnjavanje sportskih udruga istog profila na razini Županije.

Nositelji: Ministarstvo obrazovanja; Općine.

Obavještavanje i edukacija korisnosti bavljenja sportom

Ubrzani ritam života i svakodnevnih aktivnosti, veliki dio vremena provede n pred televizorom ili na internetu, nedovoljna fizička aktivnost i nedovoljno kretanje, veliki socijalni i egzistencijalni pritisci, medijski pritisci i različiti pritisci kriza raznih vrsta ostavljaju duboke stresne posljedice na organizam i na duševno zdravlje stanovništva. Mladi su posebno izloženi dodatn o ponudama koje ih lako odvedu u mračnu zonu ovisnosti od narkotika i drugih oblika ovisnosti što čini dugotrajnu i teško nadoknadivu štetu zajednici u cjelini.

Najjeftiniji način rasterećenja i eliminacije raznih stresnih opterećenja i poboljšanje općih psihofizičkih parametara kao i prevencija za suzbijanje različitih ovisnosti kod mladih jeste bavljenje sportom. Da bi se mladi i ostali bavili s portom po trebno je osvijestiti pozitivno gledište bavljenja sportom i negativno nebavljenja sportom.
Postizanje poželjnog stanja da se većina djece i mladih bavi nekim od amaterskih sportova se može i treba postići različitim programima koji vode u tom pravcu.

Mjere:

• Promocija s porta kao zdravog načina života u slobodno vrijeme.
• Prezentacija i promocija prisutnih sportova na općinskoj sceni.
• Organiziranje promotivnih kampanja svake godine u svakom razredu.
• Podrška amaterskom sportu na razini općina.

Nositelji: Vlada Županije; Ministarstvo zdravstva rada i socijalne skrbi, Ministarstvo obrazovanja, znanosti kulture i sporta; Općine; Sportski savezi općina i županija.

Osiguravanje besplatnih javnih prostora za kulturni rad

Kulturna scena u Županiji je zaista bogata i raznolika te nadaleko prepoznatljiva, ali još treba više u kulturne aktivnosti uključiti mlade različitih uzrasta.

Pretpostavka za poboljšanje i povećanje kulturnih aktivnosti poglavito mladih, potrebno je osigurati prikladnu prostornu infrastrukturu za njihov rad i djelovanje. Također, potrebno je povećavati financijsku potporu kulturnim aktivnostima i kulturnim manif stacijama.

Mjere:

• Izgradnja domova mladih u općinama ili dodjela postojećih javnih prostora za prenamjenu u domove mladih;
• Osiguravanje sredstava za kulturni rad;
• Okrupnjavanje kulturnih udruga istog profila na razini Županije;
• Medijska promidžba.
• Podrška izdavačkoj aktivnosti u oblasti kulture.

Nositelji: Vlada Županije; Ministarstvo obrazovanja, znanosti kulture i športa; Općine.

Upravljanje kulturne, prirodne i nematerijalne baštine

Duga i teška povijest Županije na cijelom njenom prostoru ostavila je duboke tragove, pogotovo na polju spomeničke baštine. Ovo zaista veliko i brojno kulturno blago je prisutno na prostorima sve četiri općine i povezuje nas sa svakim značajnijim povijesnim razdobljem Županije. Ovo kulturno - povijesno blago je izvor od neprocjenjive važnost i prema kojem se trebamo odnositi s velikom pažnjom i stručnom skrbi.

Pored bogate kulturne baštine Županija obiluje i raznolikom prirodnom te raznovrsnom nematerijalnom baštinom.

Sve tri ove komponente trebaju biti veliki izvor za turističko valoriziranje i treba biti u funkciji razvitka turizma, pratećih djelatnosti i Županije kao cjeline.

Mjere:

• Izrada registra kulturnih znamenitosti;
• Izrada registra prirodnih znamenitosti;
• Izrada registra nematerijalne baštine;
• Formiranje restauratorsko - konzervatorskog odjela na likovnoj akademiji u Širokom Brijegu;
• Upravljanje s kulturnim i prirodnim znamenitostima;
• Promocija biološke i krajobrazne raznolikosti;
• Informiranje i educiranje javnosti o kulturno - povijesnoj i prirodnoj baštini Županije;
• Izrada plana i programa turističkog prezentiranja kulturno povijesne i prirodne baštine;
• Medijska promidžba baštine;
• Označavanje kulturno - povijesnih lokacija i prirodne baštine;
• Edukacija o zaštiti i prepoznavanju kulturno - povijesnih znamenitosti.

Nositelji: Mjesne zajednice; Općine; Vlada Županije, Kulturne ustanove, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša, Vjerske institucije, Škole, Udruge.

Sufinanciranje rada udruga

Praksa prethodnih godina je bila u ovom segmentu takva da ni je dovela do prepoznatljivijih razvojnih rezultata u različitim segmentima polja na kojima djeluju nevladine organizacije u Županiji, izuzevši sportske klubove koji su, također, nevladine organizacije.

Kako bi se postigli bolji rezultati i kako bi se iskoristili objektivno veliki potencijali NVO Županije, potrebno je primijeniti projektni pristup sufinanciranju rada udruga kao model od obostranog interesa, bez obzira o kojim se kategorijama udruga radi. Do sada, kada nije bilo Strategije razvitka Županije, bilo je teško postaviti projektno sufinanciranje, a sada kada Strategija postoji postignuti su preduvjeti za projektni pristup sufinanciranju rada.

Udruženja koja na taj način postaju partneri Vlade Županije ili njena snažna poluga za realizaciju razvojnih mjera iz Strategije razvitka.

Mjere:

• Izrada kriterija za sufinanciranje rada udruga kroz projektni pristup
• Izrada i objava godišnjih planova podrške za nevladine udruge u Županiji
• Raspisivanje javnih poziva raspodijeljenih po različitim sektorima (LOT - ovima)
• Javna objava dodijeljenih sredstava za sufinanciranje projekata udruga kao i izvješća o postignutim rezultatima u različitim sektorima od interesa za udruge i Županiju
• Dosada su županije nekim dijelom financirale rad udruga (jednokratno)

Nositelji: Općine; Vlada Županije.

Informiranje o ovisnosti

Ovisnost je veliki problem svake od općin a Županije, kako za pojedinca tako i za cijelo društvo. Mladi se odaju porocima ovisnosti iz različitih razloga kao što su: naivnost, samosažaljenje, dosada, nedostatka obaveza, nemogućnosti nošenja sa problemima, izopćenosti iz društva, osjećaja manje vrijednosti itd. Upotreba droge ,alkohola i kocke među mladima je postala sve izraženija. Dostupnost opijata je, nažalost , stigla i u blizinu škola. Međutim, podložnost ovisnostima je stvar nedostatka snažnog karaktera i slabe volje. Moderan način života je približio upotrebu raznih opijata te mladi misle kako će se na taj način socijalizirati i popuniti svoje duhovne praznine, što je potpuno pogrešan i poguban način razmišljanja i postupanja. Radi nedostatka dobrote i ljubavi, privrženosti i prihvaćenosti, mladi duboko pate i radi toga su ranjivi te preko takve ranjivosti narko podzemlje vješto i uspješno ulazi sa svojim tehnikama uvlačenja u ov isnost.

Vratiti takve zalutale duše na pravi put jako je težak i mukotrpan proces. Najuspješnije se pokazao način povratka smislu života i životnim vrijednostima. Podučavati javne službenike o problemu ovisnosti u današnjem društvu i posljedicama koje donosi. Podučavati mlade i dati im priliku da se upoznaju s liječenim ovisnicima kako bi na direktan način uvidjeli štetnost ovisnosti i način izlječenja. Poboljšati društvenu angažiranost te kvalitetu obiteljskog života ovisnika, poticati ih na suradnju sa državnim institucijama,poticati ih na savjetovanja i prevenciju, resocijalizirati ih i vratiti ih ponovno u radni tok, osigurati dostupnost SOS tel., te omogućiti svim ovisnicima da se liječe.

Mjere:

• Informiranje o štetnosti svih vrsta ovisnosti u osnovnim i srednjim školama;
• Izvođenje javnih tribina koje vode liječeni narko ovisnici i bivši ovisnici o kocki i klađenju.
• Provođenje godišnjeg anketiranja;
• Educiranje roditelja ovisnika radi uspješnijeg liječenja djeteta.

Nositelji: Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi; MUP; Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta; NVO sektor.

Rad sa skupinama ovisnika

Ovisnost u svim svojim pojavnim oblicima je veliko zlo i, nažalost, činjenica koja je prisutna i u našoj Županiji. Tim zlom pogođeni su mnogi mladi ljudi i njihove obitelji. Nažalost, ne postoji uspostavljen sustav niti postoje izgrađeni kapaciteti za borbu protiv ovog zla ni u preventivnoj formi ni u procesima liječenja. Zadnjih godina pored ovisnosti od narkotika jako je prisutna ovisnost o sportskom klađenju, kocki, alkoholu. Na vrata kucaju i različiti oblici ovisnosti vezane za nternet.

Sagledavajući ovaj problem stvarnim očima potrebno je izgrađivati sustav koji će se moći uspješno boriti protiv ovog društvenog zla u svim njegovim pojavnim oblicima.

Mjere:

• Rad s braniteljima kroz braniteljske udruge i klubove liječenih alkoholičara;
• Omogućavanje pristupa javnim prostorima za održavanje sastanka;
• SOS telefon;
• Uključenje u društveno koristan rad;
• Stručni seminari i osposobljavanje za stručno osoblje;
• Javne tribine koje vode izliječeni ovisnici od narko ovisnosti, ovisnosti od kocke i klađenja.
• Formiranje klubova izliječenih ovisnika podrška njihovom radu.
• Programi podrške roditeljima i obiteljima ovisnika.

Nositelji: Ministarstvo zdravstva rada i socijalne skrbi, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta, NVO sektor u ovoj oblasti.

Podrška pronatalitetnoj politici

Nažalost, u Županiji, kao i na ostalim prostorima, ne samo BiH već i drugim država ma u okruženju, očigledan je problem sve manjeg rađanja djece. Ovo je složen problem i ima svoje duboke korijene i uzroke u različitim sferama, počevši od službenog bezbožnog svjetonazora bivše države, na snazi je još uvijek i zakon o pobačaju iz bivše države koji omogućava prekide trudnoća, zatim problem neženja velikog broja starih momaka, zatim nazočnost "suvremenih" trendova obitelji sa jednim ili dva djeteta, zatim je tu na sceni i velika socijalna kriza, velika nezaposlenost, neisplaćivanje dječjeg doplatka, niske porodiljne naknade itd. Nepovoljna socijalne perspektiva za život i rad mladih obitelji.

Budući da je ovaj trend "bijele kuge" već duže vrijeme na sceni, nažalost i period oporavka je dug proces. Potrebno je činiti harmonizirane napore na više područja primjenjujući različite mjere i projekte kako bi se negativni trendovi zaustavili i pokrenuli te postigli pozitivni natalitetni rezultati.

Mjere:

• Podrška obiteljima s većim brojem djece (troje ili više)
• Promocija braka društvene prihvatljivosti
• Promotivne aktivnosti za nove mlade obitelji
• Izrada sektorske pronatalitetne Strategije za Županiju
• Promocija programa "Rodite još jedno dijete više"
• Promocija odgovornog i moralnog ponašanja mladih u predbračnom periodu života

Nositelji: Ministarstvo zdravstva rada i socijalne skrbi, NVO sektor u ovoj oblasti, Crkva, NVO iz sektora pronatalitetne politike.

Mrežno uvezivanje tijela uprave na razini e - uprave

Suvremen i najučinkovitiji način komuniciranja i pružanja usluga građanima je županijska e - u prava koja omogućava međusobnu mrežnu uvezanost i razmjenu potrebnih informacija između županijskih institucija. Naravno, rad mrežnog e - sustava treba biti apsolutno pouzdan i siguran s obzirom na protok i zaštitu informacija što je i standard svih mrežnih sustava. Prelazak na e - tijela uprave bi omogućio, na primjer elektroničku registraciju poduzeća, uređen elektronički vođen katastar ili javne nabavke online, provjera i plaćanje poreza online, upisa u škole, vađenje potrebnih dokumenata sl.

Za sve ovo je potrebna prikladna komunikacijska i informatička infrastruktura institucija, baze podataka u elektroničkom obliku, kao i dodatna informatička obuka zaposlenika u institucijama. Radi veće sigurnosti građana i imovine, potrebno je kao ključne servisne službe u sustavu sigurnosti sa svima ostalima uvezati vatrogasne kapacitete u Županiji kao i općinske stožere odnosno službe civilne zaštite.

Mjere:

• Povezivanje službi koje se bave sigurnošću
• Povezivanje tijela uprave za usluge građana
• Uvezivanje i dogradnja informatičke infrastrukture u institucijama Županije;
• Nabavka i instaliranje mrežnih softvera;
• Obuka za primjenu mrežnih softvera;
• Izrada e - baza podataka u svim institucijama i uvezivanje istih;
• Promocija korištenja e - mrežnog sustava za potrebe građana i MSP - a.

Nositelji: Sva tijela uprave.

Sređivanje katastra i posjeda

S obzirom da su potrebe građana i poduzetništva često vezane za katastar nekretnina, postojeće stanje treba stalno poboljšavati dok se ne stigne na razinu direktne mogućnosti provjere stanja ili informacije za svaku pojedinu nekretninu bilo da je zemljišna parcela ili objekt. Također, sustav katastra i gruntovnice treba biti sređen (usklađen) u formu e - baze podataka kojoj je omogućen on line pristup građanima i institucijama. Također, velika potreba je srediti katastar podzemnih i nadzemnih vodovodnih, PTT i elektro instalacija i njihovih pripada jućih objekata u tim sustavima, kojima treba biti omogućen informativni pristup građanima i institucijama.

Mjere:

• Usklađivanje podataka u katastrima i zemljišnim knjigama;
• Izrada e - katastra odnosno e - baze podataka zemljišnih čestica u sve četiri općine;
• Izrada e - katastra objekata;
• Izrada e - katastra instalacija i pripadajućih objekata u tim instalacijskim sustavima. Priprema i usvajanje za to potrebne zakonske regulative.
• Izrada e - gruntovnice u sve četiri općine.
• Izrada i uvezivanj e sustava katastra i posjeda radi automatskog sustava ažuriranja promjena;
• Promocija e - katastara i e - posjeda prema građanima.

Nositelji: Općine, Nadležno ministarstvo; Županijska geodetska uprava i sudski sustav Županije.

Postupanje sukladno deklaraciji o ustavnopravnom položaju u županiji

Županija je donijela deklaraciju o ustavnopravnom postupku u Županiji kojoj je cilj da se donesu svi potrebni zakoni i propisi u nadležnosti Županije za sve oblasti radi poboljšanja zakonodavnom i pravnom sektoru i radi lakšeg i učinkovitijeg postupanja u sprječavanju oduzimanja ustavnopravnih nadležnosti Županiji od strane federalnih institucija i federalne razine vlasti što je jako prisutna i izražena pojava nakon Daytonskog mirovnog sporazuma do danas uz "prešutnu suglasnost" pojedinih predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Mjere:

• Određivanje nadležnosti;
• Usuglašavanje i harmonizacija propisa;
• Otklanjanje administrativnih prepreka radi poboljšanja poslovnog ambijenta i učinkovitijeg pružanja usluga građanima;

Nositelji: Ministarstvo pravosuđa i uprave ? Sva županijska Ministarst va, uprave i pravosudni sustav Županije.

Skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda

Otpadne vode u Županiji su polovično riješene, što se tiče s kupljanja i pročišćavanja, i to u općinama Grude, Ljubuški, a u Širokom Brijegu je u tijeku izrada sustava kanalizacije. Općina Posušje ima samo izrađenu projektnu dokumentaciju za I fazu prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda. Radi ovakvog lošeg stanja u Posušju,što se kanalizacije tiče, ugrožena su sva izvorišta pitke vode u Grudama, Ljubuškom i drugi izvori južnije od Ljubuškog. Takvo stanje je potrebno sustavno rješavati, a s obzirom na to da općina Posušje ne može sama iz svojih proračunskih s redstava izgraditi kanalizacijski sustav, potrebna je pomoć, ne samo Županije, već i ostalih viših razina vlasti kako bi se zaštitila izvorišta pitkih voda kao i ostali eko nadzemni i podzemni sustav Županije. Na prostoru cijele Županije je problem odvoda oborinskih voda.

Mjere:

• Izgradnja pročistača otpadnih voda za urbana naselja koja to nemaju, a povećati kapacitet pročistača za naselja koja imaju uređaje;
• Osiguranje odg ovarajuće lokacije za pročišćavače kako bi stvorili preduvjete za povlačenje sredstava iz domaćih i EU fondova;
• Izgradnja i proširenje kanalizacijske mreže počevši od urbanih naselja i poslovnih zona do svih naselja koji mogu biti uključeni u sustav;
• Provedba pražnjenja po propisu septičkih jama (crnih rupa) s odvozom na pročistač otpadnih voda.
• Prikupljanje sredstava od legalizacije objekata radi izgradnje kanalizacijskog sustava;
• Izgradnja kanalizacijskog sustava po prioritetu radi kojeg su ugroženi postojeći vodozahvati.

Nositelji: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša, Ministarstvo zaštite okoliša, Općine, Federalni fond za zaštitu okoliša.

Vodoopskrba i upravljanje vodama

Vodoopskrbna problematika na prostoru Županije je velika radi toga što vodoopskrbnom mrežom nisu pokrivena sva naselja u Županiji. Ovaj problem je direktno povezan s financijskim (ne)mogućnostima svake od općina za ulaganje u vodoopskrbnu mrežu. Čine se maksimalni napori da pristup pitkoj vodi ima s vako domaćinstvo na prostoru Županije. U tom pravcu, ono što je moguće iz sadašnje pozicije učiniti jes te da se priprema dokumentacija i da se stva raju aplikacijski kapaciteti za apliciranje ovih projekata prema drugim izvorima financiranja a pogotovo prema EU fondovima kada isti budu dostupni BiH.

Što se tiče upravljanja zaštitom vodozaštitnih zona izvorišta i akumulacija pitke vode u Županiji, postoje elaborati o zaštiti, postoje donesene odluke o zaštiti samo treba poboljšati su stav kako bi se zaštita učinkovito provodila.

Mjere:

• Istražiti i predvidjeti nači n vodoopskrbe svakog naselja u Županiji kako bi svako domaćinstvo moglo imati osiguranu vodu za piće;
• Izrada projektne dokumentacije za vodoopskrbne sustave ispravne i pitke vode;
• Donijeti plan zaštite slivnih područja sa mjerama za provedbu;
• Obnova i rekonstrukcija postojećih vodoops krbnih sustava;
• Izrada plana poboljšanja obračuna i naplate vode. Izrada softvera za praćenje gubitaka i sanaciju vodovodnih mreža.
• Planirati veće subvencioniranje izgradnje vodoopskrbnog sustava udaljenih naselja od općinskih centara i naselja s većim n admorskim visinama;
• Poduzimanje mjera zaštite na zaštitnim zonama izvorišta i vodozahvata;
• Praćenje i osiguranje zdravstvene ispravnosti vode za piće kroz sustav za pročišćavanje vode;
• Uklapanje manjih vodoopskrbnih sustava (udaljenih naselja) u veće općinske sustave gdje za to postoje uvjeti.

Nositelji: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša, Ministarstvo gospodarstva, Općine s javnim poduzećima koja upravljaju sa vodoopskrbnim sustavima.

Učinkovito gospodarenje otpadom

Jedan od najvećih i najvažnijih, možemo reći, civilizacijskih izazova za društvo u Županiji, je upravljanje, odnosno gospodarenje otpadom. Sadašnja situacija zahtijeva značajna poboljšanja u djelokrugu prikupljanja i gospodarenja otpadom. Svaka od općina na svoj je način riješila ovaj problem. Ostaje pitanje rješavanja razvrstavanja otpada i odabir istog. Radi nedostatka infrastrukture, odnosno kontejnera za selektivno prikupljanje otpada i otpad se odlaže neselektiran, zatim prikuplja i odvozi na deponije.

Otpad treba promatrati ne samo kao komunalni problem, već kao priliku za skupljanje sirovina koje se mogu reciklirati i na taj način dati veliki doprinos zaštiti okoliša.

Mjere:

• Potrebno je stalno obukom podizati razinu svijesti, pogotovo kod mlađih nadolazećih generacija o zaštiti okoliša i o načinima razdvajanja i razvrstanog prikupljanja otpada.
• Treba uspostaviti županijski centar za upravljanje otpadom, pitanje je hoće li za to biti političke volje i snage, kako se ot pad ne bi odvozio daleko izvan Županije kao što je to sada praksa nekih općina.
• Potrebno je izgraditi sanitarnu deponiju s razvrstavanjem otpada i pripremu za reciklažu sirovina iz otpada.

Nositelji: 80 % korisnika uključenih u sustav upravljanja otpadom.

Kvalitetno prometno uvezivanje i održavanje cesta

U nadležnosti Županije ceste su međuopćinske prometnice koje su izgrađene zadnjih petnaestak godina, a sve ostale su ceste u nadležnosti Federacije BiH. Ove federalne ceste u potpunosti i direktno u tječu na ukupni prometni život Županije.

Nažalost, elementi federalnih cesta koje povezuju županijske općine i našu Županiju s drugim županijama su jako zastarjeli i zapravo su još uvijek austro - ugarskog geometrijskog kolotraga koji je rezultat tadašnjeg tehnološkog stupnja cestogradnje što usporava sav civilni i gospodarski život za trećinu vremena putovanja uz velike sigurnosne rizike radi mnogih crnih zona i točaka.

Novo prometno rješenje, što se cesta u Županiji tiče, detaljno je doneseno u prostornom planu Županije i ovdje se radi toga nećemo baviti tim detaljima.

Jedan od velikih problema jeste neprimjereno o graničenje brzine na cestama u Županiji koje je postavljeno po kriterijima otprije tridesetak godina i karakteristikama tadašnjeg prosječnog putničkog automobila koji su u odnosu na današnju tehničko tehnološku karakteristiku putničkih automobila bili daleko nesigurniji i slabiji. Ovaj kriterij koji je na sceni štetan je za građane i gospodarstvo jer im ne omogućava optimalno korištenje voznih i sigurnosnih karakteristika radi povećanja protočnosti, a nimalo na štetu sigurnosti prometovanja.

Županiji su potrebne sigurne i kvalitetne ceste koje imaju normalnu prometnu signalizaciju i koje se redovno i dobro održavaju. Rekonstrukcije treba uraditi radi poboljšanja prometno tehničkih karakteristika.

Mjere:

• Rekonstrukcija i izgradnja županijskih i općinskih cesta;
• Izrada novog elaborata o ograničenjima brzine na svim cestama u Županiji;
• Postavljanje nove signalizacije za ograničenje brzine;
• Otklanjanje crnih točaka.

Nositelji: Županijska i Federalna uprava za ceste, Općine.

Postizanje energetske učinkovitosti

Većina zgrada u javnom sektoru, osim novoizgrađenih školskih objekata i javnih institucija koji su rekonstruirani, izgrađena je starim građevinskim tehnologijama i materijalima koji nisu energetski najučinkovitiji. Stoga, potrebno je pristu piti procesu rje šavanja problema energetske neučinkovitosti takvih objekata kako bi se smanjili, a u mnogim slučajevima i više nego prepolovili troškovi zagrijavanja ili hlađenja ovih objekata.

Podizanje energetske učinkovitosti je imperativ suvremenih potreba za uštedom energije i troškova za održavanje i funkcioniranje objekata u javnoj funkciji (školstvo, zdravstvo, javna uprava itd). Pored javnog sektora za podizanjem energetske učinkovitosti ima potrebe i poslovni te privatni stambeni sektor.

Svijest o mogućnostima velikih ušteda na ovom polju je nedovoljno razvijena i nema dovoljno informacija o tim mogu ćnostima kao i načinima na koji se energetska učinkovitost pos iže. Stoga je potrebno najprije detaljno informirati i animirati javnost i institucije o ovim mogućno stima.
Pored toga, postizanje energetske učinkovitost i otvara velike šanse za građevinski i financijski sektor koji skupa mogu i treb aju osmisliti uslužne programe izvedbe energetske učinkovitosti npr. kreditnim modelom itd.

Mjere:

• Informiranje javnosti i institucija o energetskoj učinkovitosti
• Predlaganje konkretnih i gotovih rješenja u pravcu postizanja energetske učinkovitosti
• Otvaranje kreditnih linija za financiranje ili sufinanciranje postizanja energetske učinkovitosti
• Obuka o mogućim mjerama postizanja energetske učinkovitosti odgovornijim ponašanjem s trošenjem energije i načinom bolje upotrebe trošila energije
• Poticanje rada NVO u sektoru energetske učinkovitosti

Nositelji: Ministarstvo zaštite okoliša.

Razvoj plinifikacijskog sustava

Plin kao naj jeftiniji energent potreban je stanovništvu i gospodarstvu kako bi se povećala energetska učinkovitost cijele Županije i kako bi industrija Županije imala bolje preduvjete za poslovanje. Ovaj preduvjet je potrebno postići i radi lakšeg privlačenja većih industrijskih ulaganja u Županiju.

Plinifikacija je stigla u Dalmaciju kao susjednu regiju i taj sustav treba produžiti do Županije.
Mogući scenariji su u dvije opcije, a to je plinifikacija iz pravca luke Ploče preko Mostara do Županije ili iz pravca Splita preko Imotskog i Posušja opet do Županije.

Ekonomska isplativost i vrijeme ostvarenja, što treba pokazati Studija o plinifikaciji, kazat će koja je opcija bolja i opravdanija. Na temelju rezultata studije o plinifikaciji potrebno je raspisat i međunarodni javni natječaj za dodjelu koncesije ulagaču koji ponudi najbolje uvjete plinifikacije Županije.

Mjere:

• Izrada studije plinifikacije Županije;
• Priprema natječaja i dodjela koncesije za instaliranje plinifikacijskog sustava

Nositelji: HERAG, Općine.

Razvitak sustava zaštite i spašavanja

Sustav zaštite i spašavanja u Županiji ima potrebu za daljnjim razvitkom i usavršavan jem u okviru Civilne zaštite Županije u okviru Gorske službe spašavanja kao specifične službe odnosno možemo reći kao posebnog servisa na raspolaganju građanima.

Sustav Civilne zaštite ima svoju hijerarhijsku strukturu u Županije koji, pokazale su krizne situacije, dobro funkcionira. Međutim, problem nastaje u segmentu prikladne opremljenosti CZ za po trebe intervencija spašavanja ljudi i imovine, pogotovo imovine od ugrožavanja sa strane različitih elementarnih nepogoda, pogotovo ugroženosti od požara.

Gorska služba spašavanja ima izgrađene svoje organizacijske kapacitete, ali im je potrebna dodatna potpora u smislu povećanja u brojnom stanju i u opremljenosti specifičnom opremom i tehnologijom koja će im pomoći da učinkovito djeluju u kriznim situacijama spašavanja ljudi.

Mjere:

• Informiranje javnosti i podizanje svijesti o zaštiti i spašavanju
• Stalna obuka i suvremeno opremanje CZ i Gorske služba za spašavanje

Nositelji: Uprava CZ Županije, GSS ŽZ.

Koordinacija pripreme, prijave i provedbe projekata

Razvojne potrebe Županije u svim oblastima su velike, a nedovoljno je financijskih sredstava u sadašnjem i budućim proračunima za financiranje tih potreba. Zato je nužno okrenuti se i drugim svim mogućim izvorima financiranja razvojnih potreba. Jedna od izvjesnih mogućnosti financiranja su i fondovi EU ovisno od pređenog pristupnog puta BiH prema EU.

Pristup sredstvima fondova EU je zaista zahtjevan i potrebno je izvršiti jako dobru pripremu aplikacijskih i implementacijskih kapaciteta u institucijama Županije. Od ove pripreme i i zgrađenosti kapaciteta ovise rezultati povlačenja donatorskih sredstava i EU fondova.

Mjere:

• Uspostava koordinacijskog županijskog tijela za izgradnju kapaciteta pristupa EU fondovima;
• Program obuke i seminara za izradu i aplikaciju projekata;
• Formir anje baze projekata i projektnih ideja;
• Formiranje registra pripremljenih, apliciranih i projekata u implementaciji.
• Izrada plana sufinanciranja projekata usmjerenih ka EU fondovima.

Nositelji: HERAG, Općinske Službe /ili odjeli za razvoj, REDAH, Sva županijska Ministarstva, uprave i pravosudni sustav županije.

Promicanje moralnih načela za transparentnost provođenja postupaka

Prijelazni proces je naslijedio nakon o dređene anomalije prethodnog političko g i gospodarskog sustava , pogotovo iz administrativnog i gospodarskog djelokruga koji je pogodovao nastanku korupcije. Takvo stanje pogodne klime ili uvjeta za korupciju dodatno je osnažio rat i nedovoljno razvijeni mehanizmi demokratske kontrole procesa u javnom sektoru.

Gospodarska i socijalna kriza su korupcijsku podlogu još dodatno nahranile. Određena zakonska rješenja nastoje ovu lošu društvenu pojaviti spriječiti, ali još ima puno prostora da se pojača borba protiv korupcije stalnim poboljšanjem javnog sustava u svim njegovima sastavnicama.

Korupcija je proces u kojem se događa istovremeno: prevara i krađa. Manipulacija je ovlast da bi se javno dobro ili javni interes ustupio sebi ili ilegalno dao nekome drugome u zamjenu za malu ili jako veliku tajnu naknadu.
Mito je mlađi brat starije sestre Korupcije.

U temeljima i mita i korupcije je nepoštivanje sudionika u koruptivnom procesu. Nepoštivanje je temelj i podloga svih nemoralnih postupaka i djela koje u vjeri nazivamo grijeh.

Nemoguće je samo zakonskim ili upravnim mjerama spriječiti mito i korupciju kao društveno zlo. Potrebno je izgrađivati moralna načela i moralne ljestvice vrednota kako bi se što više smanjila duhovna i duševna podloga za mito i korupciju.

Mjere:

• Identifikacija elemenata u zakonima i propisima koji otvaraju prostor za koruptivno ponašanje;
• Izmjena i dopuna zakona i propisa koji eliminiraju prostor za koruptivno ponašanje;
• Izrada protokla za postupanje u slučaju pripreme ili utvrđenog koruptivnog djelovanja;
• Utvrđivanje kriterija za povećanje transparentnosti svih javnih postupaka u kojima je razumno pretpostaviti mogućnost koruptivnog ponašanja.
• Donijeti zakon za drastično kažnjavanje pokušaja i izvršenja korupcije.
• Izrada promotivno - edukativnih materijala za djecu i mlade koji govore o mitu i korupciji kao društvenom zlu.

Nositelji: Ministarstvo pravosuđa i uprave, Sva županijska ministarstva, uprave i pravosudni sustav Županije.