Kako se moglo i očekivati, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o državnoj službi u FBiH izazvao je niz reakcija, potezanje vitalnog nacionalnog interesa, brojne reakcije nevladinog sektora i međunarodne zajednice.
Ništa neobično ako znamo da je gotovo jedini način osiguranja pristojnog života uhljebljivanje u "državne jasle" te će se svi i rukama i nogama boriti za svoje privilegije, a drugi pak da se "zanjišu u istim tim jaslama".
Iako jasno treba kazati kako su pojedinci na određenim funkcijama i više od 10 godina, a neki gotovo 20 te su se mnogo, blago rečeno, ulijenili. Ukidanje statusa državnog službenika strankama bi omogućili da i na te pozicije zapošljavaju rodbinu, stranačke dužnosnike, prijatelje isl. Ako Zakon prođe, što je vrlo izvjesno, pred lokane i parlamentarne izbore možemo očekivati masovna zapošljavanja kako bi se stvorilo vjerno biračko tijelo.
Državni službenici u FBiH
Kako je BiH jedna od zemalja s najglomaznijim birokratskim aparatom u Europi, ne treba posebno isticati, ali sve bi skoro dodatno moglo dobiti na težini. Naime, prema podacima Agencije za državnu službu FBiH na kraju prošle godine ukupan broj zaposlenih u organima FBiH, županijama, gradovima i općinama bio je 6366 službenika (općine 2101, gradovi 264, županije 912, FBiH 2089). Ovdje treba kazati kako ova Agencija ne vodi podatke za ZHŽ, USŽ, HBŽ i PŽ-a pa kad bi dodali i te podatke brojka bi vjerojatno prelazila i 7000.
Sam premijer FBiH Fadil Novalić kazao je kako se navedeni Zakon odnosi na 1081 nositelja izvršnih funkcija na općinskoj i federalnoj razini (216 samo na entitetskoj razini). Prevedeno, ako Zakon prođe, teoretski je moguće da se svih 1081 zaposlenika otpusti, a na njihova mjesta dovedu druge osobe. Ili kako je to pojašnjavajući Zakon kazao federalni ministar pravosuđa Mato Jozić: "Ministar formira ured koji se sastoji od šefa ureda, tajnika ministarstva, savjetnika i pomoćnika. Kada se završi mandat, oni koji nisu državni službenici idu kući".
Prema tome, radi se o velikom broju radnih mjesta, koja će, ako je suditi prema dosadašnjim iskustvima u poslijeratnoj BiH, biti dijeljena po krvnoj, prijateljskoj i stranačkoj kompetenciji, jer je stručnost uvijek bila u drugom planu. S obzirom kako se to već radi u javnim poduzećima, gdje se novopostavljene osobe na rukovodeće funkcije ne libe kao svoj privi potez koji će povući zaposliti najbližu rodbinu.
Stranačka podobnost
Kada je u pitanju državna razina, prema podacima Agencije za državnu službu BiH od 30. lipnja 2015., zaposleno je u državnim jaslama 3855 osoba. Prema istim podacima, najviše je onih koji se vode pod rubrikom "viši stručni savjetnik" - 1024 te "stručni savjetnik" 1021 zaposlenih. Kod rubrike "stručni suradnik" stoji brojka 846, a kod "šef unutarnje organizacijske jedince" 673 zaposlena.
Pomoćnika ministara i direktora na državnoj razini ima 216, tajnika s posebnim zadatkom 54 te tajnika 21. Prema tome, ako sličan zakon zaživi i na državnoj razini, otvoriti će se veliki prostor za zapošljavanja po stranačkom ključu prigodom svakih parlamentarnih izbora koji su svake četiri godine. Kada je naime u pitanju Republika Srpska, podaci govore kako je u tom entitetu 3495 državnih službenika i 1980 namještenika, a u Brčko distriktu BiH 727 službenika.
Prema tome, izgleda kako je priča oko reforme javne uprave, odnosno napora kako bi se ona napravila manjom i kudikamo učinkovitijom, neće biti ništa, nego će se sve nastaviti prema starom. Godinama se upozorava na prevelik broj savjetnika, pomoćnika, i sličnog osoblja, a čini se kako će ta mjesta i dalje biti otvorena, ali će se uposlenici mijenjati ovisno o tome iz koje stranke dolazi ministar. Samo po sebi to ne mora biti loše, ali s obzirom kako je do sada vrlo mali broj osoba, naročito mladih, dobivao posao na osnovi kvalifikacija i stručnosti, nemamo niti jednog razloga vjerovati kako će se s tom praksom početi sada.
Puno smo bliže da se pred svaki "festival jada i čemera" zvan izbori u BiH glasovi skupljaju obećanjima o zapošljavanju u javna poduzeća, ministarstva, općinske i gradske službe… Figurativno govoreći, pred izbore bi se pred stranačkim centralama mogli stvarati veliki redovi.
