Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Uz duhan i smilje, i maline će se saditi na jugu Hercegovine

ljubuski.info

Nakon duhana i smilja, ove i nekoliko proteklih godina u Hercegovini već razmišljaju i o novim kulturama koje bi se u idućem razdoblju mogle uzgajati. Već ove godine neki su se s juga Hercegovine okušali u sadnji malina, a prodaja je bila uspješna. I zato se već iduće godine planiraju zasaditi veće plantaže.

Kupuje i Skandinavija

Već tri godine BiH je u vrhu po proizvodnji malina, a čak 90 posto ih se izvozi u zemlje Europske unije. Prema izvješću USDA-a za 2014. godinu, BiH je na 12. mjestu u svijetu po proizvodnji i izvozu malina.

Tako su samo s područja Bratunca prošle godine izvezene tri tisuće tona malina u zemlje Skandinavije. Malinari tvrde da se sredstva koja se prve godine ulože u malinarstvo otplate već iduće, a tržište je osigurano. Bh. maline jedu se i u Japanu, a tvrtka Klas samo je početkom ove godine izvezla 20 tona malina u "Zemlju izlazećeg sunca". Prvi čovjek Klasa Rusmir Hrvić kazao je ranije kako su maline prilika za stotine novih radnih mjesta jer malina koja se uzgaja u BiH nema konkurenciju.

Što se tiče otkupnih cijena, prema izvješću USDA-a, ona je 2013. bila oko 3,20 KM, 2014. oko 3,30 KM, a ove godine oko 3 KM. A ono oko čega bh. malinari imaju problema, a nije prodaja, je radna snaga. Naime, jako je teško ove sezone bilo pronaći čovjeka koji bi za oko 30 KM dnevnice brao maline. Tako je ekonomist Marko s ocem Nedjeljkom cijelo ljeto brao maline, ali je bilo teško naći radnu snagu. - Mladi s kojima sam pričao rekli su mi kako bi mogli raditi sat vremena, a tako se ne radi, izjavio je 28-godišnjak.

Pomažu i stranci

Sadnju malina u BiH ove godine pomogle su i vlade Japana i Norveške putem projekta UNDP-a koje su u Donjem Vakufu, Uskoplju i Prozor-Rami sudjelovale s 55 posto od ukupnih sredstava, a općine su sudjelovale s 30 posto, dok su korisnici projekta uložili 15 posto.

Definitivno, ovakvi poljoprivredni projekti značajniji su za unapređenje kvalitete života stanovnika i podrška su razvoju. I maline bi u vremenu koje slijedi, uz smilje, mogle biti pokretačka snaga i razlog zbog čega se ostaje raditi i živjeti u ovoj zemlji. Jug Hercegovine lagano se priprema za iduću sezonu. Ljudi već analiziraju iskustva onih koji su u ranijim godinama krenuli sa sadnjom i slušaju se savjeti malinara koji su s ovom kulturom već stekli određen profit na području BiH.

Željko Andrijanić [ Večernji list ]

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari