Broj onih koji u Bosni i Hercegovini pokušavaju prevariti osiguravajuća društva i dalje je velik, međutim, u posljednje vrijeme lažiraju se nesreće s manjom materijalnom štetom. Dok su se ranije lažirale štete od 15.000 KM do 20.000 KM, sada se u prosjeku radi o štetama u iznosima od 2000 KM do 4000 KM.
Najčešće se lažiraju prometne nesreće, krađa vozila, a bilo je i preuveličavanja ozljeda, ali i pokušaja prijevara u putnom zdravstvenom osiguranju i jedan mnogo manji dio u osiguranju imovine.
Prema riječima Senade Olević, direktorice UNIQA osiguranja, djelatnici osiguravajućih kuća se u svom poslu susreću sa slučajevima pokušaja prijevare od osiguranika, odnosno slučajevima u kojima postoji sumnja u takve aktivnosti.
"U praksi, teret dokazivanja prijevare pred sudom je na osiguravajućoj kući i opća ocjena je da je takvo dokazivanje veoma teško, iako se povremeno događa da se i na sudu određeni postupak ocijeni kao pokušaj prijevare osiguranja, te se time uskrati tražena isplata odštete", kaže Olević.
Najčešći slučajevi pokušaja prijevare u UNIQA osiguranju se javljaju u okviru osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja, ali i u osiguranju imovine. Opće poznate su, kaže Olević, situacije tzv. fingiranja šteta načinjavanja neistinitih "europskih izvješća o nesreći" te veliki broj načina da se određena oštećenja prikažu većima nego što jesu.
Predsjednik Udruge društava za osiguranje u FBiH Feđa Morankić ističe kako se u praksi događalo i da oštećenici vozila pokušavaju naplatiti štetu kod više osiguravajućih društava.
"Primjetan je znatan broj otkrivenih pokušaja osiguravajućih prijevara. Uglavnom se tu radi o ograničenom krugu osoba koje su u dobroj vezi s policijom, zdravstvenim radnicima, odvjetnicima, pa čak i ljudima koji rade u sudskoj vlasti", objašnjava Morankić te dodaje kako je pokretanje kaznenih prijava samo jedan od načina rješavanja ovog učestalog problema.
Djelatnici osiguravajućih kuća navode nedostatak tzv. crne liste klijenata u BiH kojom bi se smanjio broj prijevara.
