Broj stanovnika koji žive u područjima izloženim izrazito visokom riziku od poplava u Bosni i Hercegovini je 283.777, dok 260.731 stanovnika žive u područjima izrazito značajnog rizika od klizišta, pokazala je to studija o procjeni rizika od poplava i klizišta za stambeni sektor u BiH koja je prezentirana danas u Sarajevu.
Ova studija urađena je u okviru Programa Europske unije za oporavak od poplava s ciljem da se pomogne vlastima u BiH u planiranju i provođenju mjera ublažavanja prirodnih nepogoda.
Preporuke
U studiji su dane i preporuke za smanjenje rizika od poplava i klizišta poput mapiranja poplavnih područja i područja klizišta, uvođenje sustava ranog upozorenja, planove pripravnosti, donošenje zakonske regulative te definiranje smjernica za sigurnije prakse u stambenom sektoru.
Zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mato Franjičević kazao je danas da je ova studija zapravo strateški dokument koji treba biti podloga za izradu ostalih dokumenata, a trebala bi poslužiti i zakonodavcima pri izradi pravnog okvira iz ove oblasti.
Izrazio je nadu da će temeljem ove studije biti poduzeti koraci koji će učinkovito smanjiti rizike od poplava i klizišta posebno imajući u vidu da je BiH pretrpjela velike štete u prošlogodišnjim svibanjskim poplavama koje su bile najdrastičnije otkada postoje statistički podaci vezani za poplave.
Šef Odjela za suradnju Delegacije Europske unije u BiH Melvin Asin podsjetio je da je Delegacija EU u okviru programa oporavka imala direktnog ili indirektnog učinka na više od 500.000 ljudi širom BiH, a rezultati su evidentni jer su nanovo građene kuće, škole i zgrade.
Dugoročne mjere
No, dodao je, to su kratkoročni efekti, ali dugoročne mjere odnose se upravno na procjenu rizika od poplava i klizišta u sektoru stanovanja te ova studija donosi informacije gdje se ne treba graditi što ima za cilj da pomogne lokalnim vlastima da adekvatnije planiraju gradnju radi prevencije.
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih naroda i rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH Sezin Sinanoglu je podvukla da su klimatske promjene realnost s kojima se svi zajednički moraju suočiti i važno je naći načina da bi se minimizirale takve promjene.
"Ekstremne kiše koje uzrokuju poplave i klizišta su prirodne opasnosti, ali one ne moraju postati prirodne katastrofe. Način na koji se odlučimo da donosimo odluke danas utječu na to hoćemo li se ubuduće suočavati s takvim opasnostima koje mogu odnijeti veliki broj ljudskih života i prouzrokovati velike materijalne štete", podvukla je.
Čapljina i Ljubuški među rizičnim područjima
Kada je riječ o poplavama, predložene mjere primjenjive su u općinama Bihać, Bijeljina, Bosanska Krupa, Brod, Čapljina, Derventa, Domaljevac-Šamac, Donji Žabar, Kalesija, Kozarska Dubica, Ljubuški, Maglaj, Modriča, Doboj, Petrovo, Prijedor, Sanski Most, Tešanj i Visoko.
Na temelju mape podložnosti klizištima u BiH mjere bi trebalo provoditi u 15 općina i to: Doboj, Foča, Modriča, Kalinovik, Prijedor, Gradačac, Gračanica, Prnjavor, Derventa, Banja Luka, Višegrad, Lopare, Gradiška, Zavidovići i Olovo.
Doboj i Tuzla poslužit će kao pilot-projekti i reprezentativni primjeri primjene metodologije za daljnju analizu svih izgrađenih područja koja su izložena riziku i po mjeri rađenih konstruktivnih i nekonstruktivnih mjera.
