Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH nije u mogućnosti izraditi i dostaviti izvještaj o provođenju Zakona o sukobu interesa.
Ovaj zaključak donijelo je Zajedničko povjerenstvo Parlamenta BiH za ljudska prava na zasjedanju održanom u ponedjeljak. Što će dalje biti, hoće li o ovome raspravljati Parlament BiH nije poznato, a izvjesno je samo jedno - parlamentarci i svi drugi dužnosnici zadovoljno mogu trljati ruke jer se njihovim sukobom interesa nema tko i neće nitko baviti!
Izbrisani iz registra
Prošle godine Parlament BiH utemeljio je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa dužnosnika i sada se ispostavlja da je njen rad potpuno blokiran. Kolegij Tajništva državnog Parlamenta izbrisao je Povjerenstvo iz svog registra administrativnih odnosno organizacijskih jedinica pa ona formalno-pravno ne postoji i ukinuta joj je mogućnost bile kakve komunikacije i korespondencije s Parlamentom BiH i njegovim tijelima, ne stiže joj ni službena pošta.
Članovi Povjerenstva su zastupnici u Zastupničkom domu Jasmin Emrić (A-SDA) koji je i njen predsjedavajući, Đorđo Krčmar (SDS) i Borjana Krišto (HDZ), delegati u Domu naroda Dragutin Rodić (DNS), Halid Genjac (SDA) i Bariša Čolak (HDZ) i Sead Lisak, direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i njegovi zamjenici Sreto Pekić i Dragan Slipac.
Kako saznajemo iz svojih izvora, ovog trenutka u ladicama stoji oko 300 predmeta, odnosno prijava za odlučivanje o sukobu interesa dužnosnika, ali ih nema tko riješiti.
Zašto je Povjerenstvo izbrisano kao organizacijska jedinica još uvijek nije poznato ni njenim članovima - nisu dobili nikakvo obrazloženje niti tumačenje odluke Kolegija Tajništva Parlamenta BiH. Kada je načuo da bi se to moglo dogoditi, Emrić je zatražio od Zajedničkog kolegija Parlamenta BiH da se riješi status Povjerenstva i njen dalji rad, ali nikada nije dobio nikakav odgovor.
I pored upozorenja i izravnih zahtjeva da dobro promisle što rade, Parlament BiH u studenom 2013. godine izmijenio je Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti čime je tu nadležnost oduzeo Središnjem izbornom povjerenstvu. Novim odredbama, pored ostalog, precizirano je da Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa bira Parlament BiH iz svojih redova što je ocijenjeno kao dokaz njene politizacije i političke kontrole nad njom.
Sve ukazuje da su tadašnji parlamentarci htjeli sebe zaštititi računajući da neće političar na političara udariti, pogotovo kada se radi o osobnim interesima. Zbog novih rješenja u Zakonu, intervenirao je i Europski parlament pa je u Rezoluciji o BiH oštro upozorio bh. vlasti:
Čista korupcija
Novim Zakonom o sukobu interesa slabi se pravni okvir i on predstavlja korak unatrag u sprječavanju sukoba interesa jer povećava rizik od političkog uplitanja i ne potiče dužnosnike da se pridržavaju zakonski odredbi.
Ova poruka, zapravo preporuka ostala je bez ikakvog odjeka, a ono što se sada događa upućuje na zaključak da se radilo o dobro organiziranoj igri kako bi se dužnosnici zaštitili. Nije teško dokučiti da je sukob interesa dužnosnika čista korupcija, a korupcija na najvišoj razini je temelj organiziranog kriminala.
Inače, Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti morao bi biti jedan od najvažnijih antikorupcijskih zakona, ali u BiH nije tako - očigledno da je dužnosnicima korupcija sasvim dozvoljena. Bh. vlastima iz Europske unije i dalje stižu službeni zahtjevi i preporuke da se pod hitno ojača zakonski okvir i nadzor nad sukobom interesa.
"Omogućavanje pravnog vakuma svjesno ide na ruku dužnosnicima koji su u potencijalnom sukobu interesa i dovodi u pitanje svrhu postojanja ovog zakona" - upozorio je jučer Transparency International.
Državnoj Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije ruke su svezane - u njenoj nadležnosti je da Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa prosljeđuje prijave. Uzgred, Ured Povjerenstva nalazi se u sjedištu Agencije u Istočnom Sarajevu.
