Birokratski aparat je rak koji razara cijeli ekonomski sistem Bosne i Hercegovine - ocjena je Europske unije i Europske komisije koje kod vlasti BiH inzistiraju na kresanju javnog sektora kao jednog od ključnih rješenja za izlazak države iz političke i ekonomske krize.
Plaće iz proračuna
Preciznih podataka nema, a po procjenama u javnom sektoru na svim razinama zaposleno je oko 200.000 ljudi. Inače, javni sektor obuhvata sve institucije zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti, javnu upravu i sve djelatnosti u kojima država, entiteti, županije i općine imaju nadležnosti na temelju zakonskih i vlasničkih prava. Jednostavna matematika pokazuje da gotovo svaki četvrti zaposleni u BiH prima plaću iz proračuna. Godišnje to iznosi oko 3,2 milijarde maraka.
I to nije sve - plaće zaposlenih u javnom su za oko 40 posto veće nego u gospodarstvu. Na tu nelogičnost odavno ukazuje Europska komisija i takav odnos ocjenjuje zastrašujućim i neprihvatljivim, uz zahtjev da se hitno mijenja. Opća je ocjena da su vlasti namjerno stvorile glomazan birokratski aparat kako bi omogućile zapošljavanje svojim miljenicima, rodbini i prijateljima i kako bi političke stranke imale osiguranu glasačku mašineriju na lokalnim i općim izborima.
Prema svim relevantnim analizama, ovog trenutka u javnom sektoru višak je 30 posto uposlenih, odnosno oko 60.000 službenika.
Kako bi se to dovelo u kakvu takvu normalu, Europska unija i Europska komisija uporno zahtijevaju smanjenje javnog sektora, odnosno javne potrošnje s objašnjenjem da glomaznost administrativnog aparata vodi BiH u ekonomski sunovrat i bankrot. Ove godine, javna potrošnja "pojest" će 14 milijardi maraka, uključujući i otplatu dugova.
Zaduživanje i stečaj
Međutim, istinske reforme javne uprave nema iz dva razloga - jedan je što se vlasti plaše pobune činovnika, a drugi što znaju da bi smanjenje administracije na izborima donijelo smanjenje broja glasova političkim strankama na vlasti.
Činjenica da su vlasti uništile gospodarstvo, one koji su vladali i vladaju puno ne uzbuđuje i zato umjesto ozbiljnih rezova uglavnom pribjegavaju "vatrogasnim mjerama" - moratorijem na zapošljavanje u javnom sektoru i zamrzavanjem plaća. Od toga nema posebne koristi utoliko više što se u gospodarstvo ne ulaže nego se ono ostavlja da stenje pod teretom dugova, nelikvidnosti i uopće odnosa države i vlasti.
Statistika kaže da je prosječna plaća u BiH oko 840 maraka, ali ne kaže da je to zbog visokih plaća u javnom sektoru - u realnom one iznose oko 500 maraka. Takve mizerne, neredovne i potpuno nesigurne plaće razlog su što je kupovna moć građana nikakva, zapravo potražnja je tanka pa vlasti njen rast jedino vide od zaposlenih u javnom sektoru.
Čak 64 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) ide na financiranje javnog sektora i to je neizdrživo. Ovo tim prije i više što se proračunski deficiti rješavaju novim zaduživanjem kako bi se prije svega isplatile plaće zaposlenih u javnom sektoru.
Ekonomski eksperti suglasni su da će BiH potpuno bankrotirati ukoliko nastavi da se svake godine zadužuje za po 750 milijuna maraka kako bi pokrila rupe u proračunima, a pri tome ništa ne investira u gospodarstvo i zapošljavanje. Ocjenjuju da je, uz apsolutnu političku nesigurnost, to ključni razlog što inozemni investitori zaobilaze BiH. Istovremeno, njihove inicijative i prijedlozi da se plaće u javnom sektoru vežu za plaće u privredi ostaju bez ikakvog odjeka.
"Nije bilo napretka u reformi javne uprave, javni sektor je i dalje politiziran, a mehanizmi za njegovu efikasnost i koordinaciju nisu uspostavljeni" - kaže se u izvještaju Europske komisije o BiH za 2015. godinu.
