Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora na jučerašnjoj je sjednici, između ostalog, definiralo i iduće korake u kontekstu prijedloga provedbe presude "Sejdić-Finci" (koji uključuje izbor članova Predsjedništva BiH i Doma naroda), a on će se prvo uputiti partnerima u Federaciji, odnosno SDA, a onda i na parlamentarno povjerenstvo za izmjene izbornog zakona, odnosno parlamentarnu proceduru.
Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović pojasnio je kako prijedlozi za u tom kontekstu daju šansu i za ustavne popravke i eventualno donošenje zakona o izboru članova Predsjedništva te da, s jedne strane, omogućuje svima kandidaturu za članove Predsjedništva, a s druge, poštivanje izborne volje naroda i onemogućavanje situacije u kojoj jedan narod drugom bira predstavnike.
Dva modela
Na stolu će biti dva modela za rješavanje ove problematike koji nisu daleko od do sada spominjanih prijedloga i to model koji uključuje deset županija kao izbornih jedinica te model koji bi se vezao uz općine kako bi se definirao ključ odabira jednog i drugog člana Predsjedništva BiH iz Federacije.
Kod Doma naroda pak stvari su nešto složenije, no i tu su ponuđene dvije varijante od kojih jedna pretpostavlja da osim pet izaslanika iz reda svakog od naroda bude jedan iz reda predstavnika ostalih, dok druga predviđa povećanje broja izaslanika iz svakog naroda sa pet na 13, plus 3 izaslanika iz reda ostalih.
I jedan i drugi model poslat će se u već spomenutom paketu, a pritom je Čović naglasio i kako treba jasno pojasniti kako se donose eventualne promjene Ustava, kazavši kako to zahtjeva dvotrećinsku većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH kao što to piše u izmjenama i dopunama Ustava Federacije.
"Neki bi željeli da se mijenja isključivo u Zastupničkom", upozorio je Čović, otkrivši i kako će prijedlog hrvatskih stranaka biti i da se u Domu naroda odluke donose natpolovičnom većinom koja uključuje natpolovičnu većinu svakog kluba.
"Time bi se dobila identična pozicija zaštite konstitutivnih naroda", dodao je Čović.
Dosadašnje varijante
Podsjećamo, u dosadašnjim razgovorima kao moguće rješenje navodilo se ono prema kojem bi Federacija bila jedna izborna jedina i u kojoj bi prvi član Predsjedništva bio onaj s najviše osvojenih glasova, ali bi se tada u strukturi njegovih glasova izvajalo pet županija u kojima je osvojio najviše i one se stavljaju po strani. Kod drugoizabranog pak u ukupnoj strukturi glasova postoji uvjet da osvoji više glasova u pet županija u kojima prvi nije ostvario pobjedu. Također, jedan od prijedloga je bio i da se drugi član Predsjedništva BiH bira uz uvjet minimalne multietničke reprezentativnosti, na način da se bira kandidat koji je iza prvog s liste kandidata osvojio najviše glasova, uz uvjet da dva člana Predsjedništva iz Federacije BiH zajedno nose pobjede u barem tri županije s etničkom većinom jednog naroda, te barem tri županije s etničkom većinom nekog drugog naroda. Treći prijedlog o kojem se prije nekoliko godina razgovaralo pretpostavljao je da drugi član Predsjedništva bude onaj kandidat koji je drugi po broju glasova s jedinstvene liste, ali uz uvjet da u četiri fiksne županije ima natpolovičnu većinu glasova.
Zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto pak, osvrnula se na dosadašnji rad međuresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva kazavši kako će ta grupa biti otvorena ukoliko dođe do usuglašenog prijedloga političkih stranaka vezanog uz grad Mostar te da će nastaviti raditi sve do trenutka kada SIP objavi izbore. To je, navela je, malo vremena, odnosno ostao je ožujak i travanj budući se očekuje da će izbori biti objavljeni u svibnju.
Kako na lokalne izbore
Jedna od tema na sjednici predsjedništva HNS-a bili su i lokalni izbori, a u tom je kontekstu zaključeno kako će se na idućoj sjednici 4. travnja znati konačan stav stranaka HNS-a oko mogućnosti zajedničkog nastupa na lokalnim izborima. Do sada su se u medijima spominjali pojedini modaliteti tog nastupa, a jedan od njih je i potreba jedinstvenog nastupa u općinama u kojima je ugrožena hrvatska nacionalna pozicija, a posebice na prostoru središnje Bosne.
Zaštiti dignitet Domovinskog rata
HNS je razmatrao i aktualnu problematiku s kojom se suočava braniteljska populacija, pri čemu je Čović naglasio kako ta populacija zahtjeva veću pažnju predstavnika HNS-a te kako je nedopustivo da se provlači teza o udruženom zločinačkom poduhvatu. HNS će stoga tražiti jasno ujednačavanje standarda prema svima uz potrebu da se izbjegne politizacija i uz poruku kako treba zaštiti dignitet i vrijednosti Domovinskog rata.
"Da nije bilo svega što je pozitivno, Hrvati danas ne bi bili konstitutivni na dobrom dijelu BiH", naveo je Čović.
