Nakon ekstrakta smilja, BiH je počela izvoziti i sadnice ove ljekovite i aromatične biljke. Zasluga za to pripada Poljoprivrednoj zadruzi "Loznica" iz Gnjilišta kod Čapljine.
Marko Matić, voditelj Zadruge, kaže:
"Bazirali smo se na proizvodnju sadnog materijala ljekovitog i aromatičnog bilja. Prava je tegoba u našoj državi prikupljati dokumentaciju, to svi znamo, ali isto tako treba nešto i raditi. Ne možemo samo pričati kako je teško, sporo, kako se ne može, treba raditi. U posljednjoj godini dana uspjeli smo prikupiti svu papirologiju za reguliranje proizvodnje. Proizvodnja je registrirana na razini županije i Federacije, Federalni zavod prati zdravstveno stanje biljaka, od sjemena do presadnice. Nakon prodaje nastojimo pratiti sadnice na terenu, ovisno o dogovoru s kupcima", ističe voditelj Matić,
Na upit kako se osjećao prilikom otpreme prvog tegljača za Crnu Goru, kaže:
"Osjećaj je bio fantastičan. Godinu dana prikupljate dokumentaciju, odradite sve kako treba, a onda strahujete kako će se završiti. Roba kreće, hvataju se rokovi kako ne bi prenoćila na kamionu, sve se to riješi, a onda strahujete. Prvi si u tome, nemaš nikakvog iskustva. S crnogorske strane stiže najpovoljniji mogući odgovor, znači, svi dokumenti su u redu. Kad je to prošlo, a vozač javio - idemo na istovar robe, skoro su nam suze krenule na oči. Koliko je posla i koliko je muke bilo u svemu tome, teško je objasniti", naglašava voditelj Matić.
Na upit jesu li još negdje izvozili osim u Crnu Goru, nastavlja:
"Dio sadnica plasiran je u Srbiju. Nešto smo izvezli i u Makedoniju. Sada stižu narudžbe sa svih strana iz RH, Crne Gore, Makedonije, Albanije, čak i Slovenije. Ne preostaje nam ništa drugo nego nastaviti dalje", naglašava voditelj Matić.
Na opasku - ima li na vidiku i drugih proizvođača presadnica smilja, nastavlja:
"Pokušali su nešto u Albaniji, ali nije to išlo kao kod nas gdje je još nekoliko tvrtki koje uspješno proizvode presadnice. E, sad, dokle su stigli s papirologijom, nisam upoznat. Nije jednostavno prikupiti nešto u prirodi, sve to onda staviti na papir, od toga napraviti nešto i onda prodati izvan granice. To zahtjeva puno truda."
Proizvod je 100 posto čapljinski, odnosno hercegovački?
"Sto posto"!
Izgleda da su iskustva iz povrtlarstva dobro došlo u smiljarstvu?
"Da, jesu. Dugo godina radilo se sa sadnim materijalom povrća, pa cvijeća. Znate i sami, kada nešto radite dvadeset i više godina, morate nešto i naučiti. Uspjeli smo prvi napraviti iskorak. U ovo smo krenuli 2011., na samom početku, sad nam valja pratiti tržište i nove tehnologije, kao i nove načine proizvodnje. Očekujem kako će nam poslije silnog truda sada biti lakše."
