U BiH poljoprivrednom se bavi preko milijun ljudi. Međutim, vrlo mal postotak te proizvode plasira na tržišta, kažu podaci posljednjeg popisa stanovništva u BiH. I oni koji prodaju svoje proizvode su zabrinuti, a dodatno ih brine adaptacija SSP-a.
Prema posljednjom popisu, u BiH čak 363.394 domaćinstva obavlja poljoprivrednu aktivnost, odnosno 31,44% u odnosu na ukupan broj stanovništva, najviše u FBiH, dok tek 15,58% od toga zarađuje. Zbog toga traktori na ulicama u prosvjednoj vožnji umjesto na oranicama, u BiH nisu rijetkost.
Traktori na ulicama umjesto na oranicama
Blokade i prosvjedi su vrlo često u BiH jedini način da poljoprivrednici izvuku barem dio onog što im po zakonu pripada. A dugovanja su ogromna.
"Preko 70 posto velikih poljoprivrednih proizvodača u BiH ima blokirane račune od strane Porezne uprave, a njihov poslodavac Vlada duguje neisplaćena sredstva za kapitalana ulaganja zadnjih pet godina. U FBiH nije nam plaćena pšenica iz 2012., kapitalna ulaganja iz 2010. i 2011., nisu planirana uopće od 2012. do 2016 godine. Od 400 aplikacija ni jedna nije riješena, niti jedan fening. Oko 16 milijuna KM samo iz 2014. i 2015. Nemoguće živjetii raditi u tim uvjetima. Slične stvari se prepisuju i u RS i FBiH", kazao je Mehmed Nikšić iz Udruge proizvođača mlijeka u FBiH.
Sama činjenica da EU ima zajedničku poljoprivrednu politiku, odnosno da se gotovo 40 posto proračuna izdvaja za ovu oblast s pravom postavlja pitanje kako BiH uopće može biti konkurentna sutra kada otvori svoje granice za poljoprivredne prozvode iz EU. Poticaji u BiH ne prelaze tri posto i kasne godinama. Za to nije odgovorna EU, već bh. vlasti.
Da bi BIH mogla nastaviti europski put nepohodno je prilagođavanje Sporazama o stabilizaciji I pridruživanju u trgovinskom dijelu. Određeni pomaci u pregovorima proteklih mjeseci su napravljeni poput kvota, posebno mlijeka i mesa kroz tzv. faznu adapataciju.
Ne mogu se nositi s EU
Obećana je pomoć i Njemačke nakon razgovora tročlanog predsjedništva sa Angelom Merkel, te mogućost ponovnog pritupa sredstvima iz predpristupnih fondova. Poučeni ranijm iskustvima poljoprivrednici teško vjeruju:
"Ne možemo se nositi sa EU i cijenama gdje je mlijeko 0,75 po prodaji. Po toj cijeni mi ne možemo ni prozvesti mlijeko i druge prozvode", kazao je Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja mljekara iz RS.
"Nakaradni spoorazumi su i ranije pravljeni. I CEFTA i EFTA, što se tiče SSP samo će dokrajčiti ono malo što nam je ostalo, što imamo. Ipak ne možemo kriviti Europu. Mi nismo ništa ulagali i zato smo dovedeni u ovu situaciju", dodao je Nikšić.
Kako je ranije potvrđeno iz pregovaračkog tima BiH, Europska unija mogla bi odobriti pristup IPA fondovima za razvoj poljoprivrede u iznosu od oko 40 milijuna eura godišnje koji bi trebali uplaćeni u entitetske proračune Usvajanje strategije razvoja poljoprivrede na državnom nivou jedan je od uvjeta,ali i adapatacija Sporazuma o stabilizaciji koji za sada ostaje blokiran.
