Kao nikada do sada, hrvatsko biračko tijelo apstiniralo je od izlaska na izbore. Neumoljiva statistika čak i neslužbenih izbornih rezultata, pokazala je katastrofalno mali postotak izlaska na biralište Hrvata i to s većinskim ili općinama s potpuno hrvatskim biračkim tijelom. Stoga se izabrani zastupnici u općinskim vijećima, kao i hrvatski načelnici, ovaj put ne mogu pohvaliti da imaju legitimitet predstavljanja Hrvata u BiH jer računica pokazuje da ih je podržalo tek četvrtina, a u najboljem slučaju trećina, od ukupno registriranih birača u njihovim sredinama. A zašto su Hrvati ovih lokalnih izbora ignorirali odlazak na birališta - svakako trebaju biti predmet dubokih i ozbiljnih analiza ali i povod zabrinutosti svih političkih opcija s hrvatskim predznakom.
Katastrofa
Ovu činjenicu potkrjepljuju do sada objavljeni podatci Središnjeg izbornog povjerenstva. Prema istima, na primjer, u općinama s većinskim hrvatskim stanovništvom na izbore je izašlo daleko od polovice od sveukupnog broja birača.
U općini Posušje, od registriranih 13.607 birača, glasovalo je tek 5.198 što je 38,2% od sveukupnog broja. U Grudama ovaj broj je još manji jer je glasovalo tek 36% glasača, u Tomislavgradu 39,7%, potom u Širokom Brijegu od 22.855 birača glasovalo je 9.967 što je 43,6% od ukupnog biračkog tijela te općine. Nije sjajnije ni u Livnu gdje je odziv bio 39,44%.
Nešto viši prag izlaznosti, a ipak nedovoljno za bilo kakvu legitimnost, bio je u Čapljini gdje je od 21.611 birača izašlo 9.733 (45%) i Ljubuškom 46,7% te Kupresu s 47%. Najveća izlaznost bilježi se u općini Čitluk, 56,1% i Prozoru-Ravno 56,9%, dok je u Neumi i općini Domaljevac-Šamac na izbore izišlo oko 51% birača. Nevjerojatan 'šlag na kraju' je mala, ali ne i nevažna, općina Dobretići gdje je glasovalo tek 25,6% birača, gdje su se natjecale samo hrvatske stranke- HSS BiH, HDZ BiH i HDZ 1990.
Gledano običnom računicom, niti jedan izabrani načelnik/gradonačelnik nema ni polovičnu potporu od sveukupnog broja birača svojim područjima, odnosno, ima potporu teko oko četvrtine, u najboljem slučaju trećine, od tog broja.
Za razliku od područja s većinski hrvatskim stanovništvom gdje je zabilježen i najlošiji odziv, najčešće ispod polovice, najbolji odziv bilježe Trnovo, Istočni Stari Grad, Pale - od 81-do 85%, dok je u većinski bošnjačkim mjestima zabilježena izlasnost od 60% i više.
Ćosić: Uspjeli smo animirati članstvo
O lošoj izlaznosti, govorio je i premijer ŽZH-a Zdenko Ćosić. On je kazao da je "HDZ uspio animirati svoje članstvo" - i ništa više od toga.
"Vođena je dosta mlaka kampanja, ali HDZ je pokazao da i na tako malom broju izašlih afirmirati i okupiti svoje članstvo. Zabrinjava nas nizak prag izlaznosti, stranke koje su u našoj županiji bile su dosta nečujne, kao da su se pomirile činjenicom da je dovoljno participirati u vijeću, s izuzetkom u Ljubuškom gdje je oporba bila bolje organizirana i svog kandidata istaknula na vrijeme te animirala oporbu i članstvo i dio prosvjednog glasačkog tijela. Čini mi se da su u Ljubuškom imali najviše uspjeha", komentirao je premijer Ćosić malu izlaznost, naglasivši kako ove lokalne izbore "ne doživljava kao ekskluzivnu pobjedu HDZ-a".
No, za razliku od ovih lokalnih izbora, na lokalnim izborima 2012. bilo je znatno drukčije stanje. Tada je, primjerice, najniža izlaznost zabilježena u Neumu 45,47%, u Čapljini je glasovalo 46,03%, Tomislavgradu 47,9%, općini Ravno 48,47% itd., dok je u Širokom Brijegu na izbora izašlo 60,46% glasača, Posušju i grudama nešto više od 51%, Čitluku 57,64%, Ljubuškom 55,7%, Prozoru-Rami 66,48% itd.
Hrvati nemaju povjerenja u svoje političare
Što su hrvatski glasači željeli poručiti svojim neizlaskom na izbore, svakako će biti teme brojnih analiza. No, u svakom slučaju jasno je da je ove lokalne izbori duboko ignorirala više od polovice hrvatskog biračkog tijela, što je ozbiljan poruka hrvatskim političarima da ih se "ne doživljava".
Rezultati, iako neslužbeni, pokazuju da glasače nitko nije uvjerio u vjerodostojnost u obećano. Najveću odgovornost za ovo, a što je i najveći udarac, upravo ima najjača hrvatska stranka - HDZ BiH, a slijede je i ostale političke opcije s hrvatskim predznakom.
Kao zaključak iz svega navedenog nameće se sljedeće: Hrvati u BiH uopće nemaju povjerenja prema svojim političkim predstavnicima, a njihovi izabrani predstavnici na ovim lokalnim izborima ipak se trebaju suzdržati od izjava o svojoj kredibilnosti.
