Prošlo je deset dana od lokalnih izbora, što bi upućivalo na zaključak da je sve "leglo na svoje mjesto". Kako sve nije tako jednostavno, kao što bi to u normalnom demokratskom društvu trebalo biti (zašto jednostavno kad može komplicirano), trebati će nam dosta vremena za hlađenje glava. Možda i znatno više no što se na prvi pogled čini.
Nakon održanih lokalnih izbora u BiH, bilo je različitih postizbornih političkih analiza koje upućuju na zaključak da ovi izbori nisu bili ni blizu nalik poštenima. Kako u čitavoj BiH, Federaciji BiH, tako i u našem Ljubuškom. Ljubuški, kao općina u Županiji zapadnohercegovačkoj, koju pored Ljubuškog tvore još dvije općine (Grude i Posušje), te jedan grad (Široki Brijeg), znatno je u drugačijem položaju što se vidi i po rezultatima izbora. Pri tom se misli na biranje načelnika općine odnosno grada.
U Ljubuškom se vodila žestoka borba za načelničku poziciju Nevenka Barbarića i Ante Paponje. Prema službenim podacima izborne komisije Nevenko Barbarić osvojio je načelničku poziciju za nešto više od 300 glasova. Zaista tijesno, što pokazuje trend da se u ljubuškom za razliku od ostale dvije općine i grada Širokog Brijega dogodila demokracija.
Prema informacijama koje su dolazile iz krugova HDZ-a BiH na izborni dan Nevenko Barbarić, nakon što je od svojih iz stožera, te predsjednika izborne komisije, izjavio je da su izgubili izbore. Poslije nepunih sat vremena iz izbornog stožera došle su druge vijesti, da je on pobjednik lokalnih izbora. Na jednom lokalnom portalu, kojeg je vlasnik ujedno i predsjednik izborne komisije objavljeni su rezultati izbora tj. da je Nevenko Barbarić po četvrti put osvojio mandat za načelnika općine. Pažljivim promatranjem bilo je vidljivo da je u trenutku proglašenja pobjede za načelničko mjesto nedostajalo oko 900 nepobrojanih listića. Kako je moguće proglasiti pobjedu kod broja 900 neizbrojenih listića (nije objavljeno jesu li nebrojani ili poništeni), proglasiti pobjedu. Posebno ako se vidi da je jedan kandidat pobijedio sa „samo 300 glasova više". Taj privilegij objave rezultata izbora imao je netko tko je bio šef izborne komisije. Stipe Bubalo. Isti obnaša i funkciju šefa računovodstva u općini Ljubuški.
Obrazovaniji žive u Dolama, Lipnu, Grabu i Otoku
Zbog ovakvih informacija potrebno je sačiniti još jednu analizu izbora, iz nekog drugog kuta, kako bi mogli cjelokupno razumjeti što se doista događalo izborne noći 02.10.2016 godine nakon zatvaranja birališta, za vrijeme brojenja glasova.
Očito je, s obzirom na nevažeći broj glasačkih listića u općini Ljubuški (načelnik 3,82%, Općinsko vijeće 5,77%). U drugim općinama i gradu u ŽZH nevažećih je nešto manje od 3%) ispada da je ljubuška općina najnepismenija. To i ne bi bio toliki problem da nije službeno objavljeno u kojim mjestima ili biračkim mjestima je bilo nevažećih listića. Tom postizbornom analizom „iz drugog kuta“ može se pouzdano izvući zaključak da su u visinskim dijelovima općine glasači pismeniji (Dole,Lipno itd.) u odnosu na nizinske krajeve (Lisice,Grab,Veljaci itd.). Tako se može izvući zaključak da su ruralni i visinski dijelovi općine (Dole,Lipno) Ljubuški pismeniji od urbanih, gradskih i prigradskih naselja (Vitina,Humac,Ljubuški).
U mjestu Dole, koje je najudaljenije naselje u Ljubuškom, uglavnom živi starije stanovništvo, nije bilo nevažećih listića. U Lipnu ih je bilo samo 5. U prigradskom naselju Radišići ima 33 nevažeća listića, Ljubuškom 59, Humcu 47, Vitina 46 itd. U tim gradskim i prigradskim naseljima i mjestima, prema statistici broja glasačkih listića ispada da je stanovništvo nepismenije. Nije logično, ali prema broju nevažećih listića ispada da starije stanovništvo ruralnih općinskih naselja vrlo dobro zna pravilno zaokružiti imena kandidata za načelnika, te „zna“ (upućuje na izvedenicu zna se), vrlo precizno zaokružiti preferencije za mjesto općinskog vijećnika. To isto, prema nevažečim glasačkim listićima, “ne zna“ učiniti stanovništvo prigradskih i gradskih naselja Radišići,Humac i Ljubuški. Kako se radi o postizbornoj analizi nevažećih glasačkih listića “iz drugog kuta“, svatko može izvući svoj zaključak.
Svemu treba nadodati i podatke o izlaznosti na tim najpismenijim ruralnim izbornim mjestima pred zatvaranje biračkim mjesta i nakon tog vremena.
Ova postizborna analiza iz „drugog kuta“ ne bi bila bitna da upravo nevažeći listići nisu “presudili“ pobjednika za mjesto načelnika u ljubuškoj općini.
Ljubuški je time dokazao da se radi o najdemokratskijoj općini u Županijizapadnohercegovačkoj, zbog velikog broja birača, koji su tražili promjene lošeg stanja u općini Ljubuški. Promjenu tog stanja možda su presudili ti nevažeći listići u urbanim dijelovima općine.
