Federalni premijer Fadil Novalić nedavno se pohvalio činjenicom da je u javnom preduzeću Elektroprivreda HZHB od kolovoza 2015. godine do kolovoza 2016. godine zaposleno 377 osoba.
Ono o čemu premijer nije smatrao potrebnim govoriti je način na koji su te osobe zaposlene. Iz Elektroprivrede HZHB na svojoj mrežnoj stranici su objavili sljedeće:
Sva zapošljavanja kao i svi drugi procesi u poduzeću odvijaju se na temelju zakona i internih akata Društva, a sukladno Planu poslovanja
.
Ipak, prema javno dostupnim informacijama, u 2016. godini za zaposlenje u Elektroprivredi HZHB izašao je natječaj za posao za 19 zanimanja i ukupno 56 radnih mjesta, te natječaj za 113 pripravnika. Za preostalih 208 radnika nije moguće naći podatke o natječajnoj proceduri.
Kako se saznaje, novouposleni u Elektroprivredi uglavnom su kadrovi HDZ-a BiH, čije je životopise pred zaposlenje čitao i odobravao član Predsjedništva BiH Dragan Čović. Kako tvrde izvori, za zaposlenje nisu bili bitni ni stručna sprema, ni prethodno iskustvo. Jedino što je bilo bitno je članska iskaznica HDZ-a BiH i aktivizam za stranku. Osim toga, izvori tvrde da je bilo i slučajeva gdje se dodatno tražio i novac za zapošljavanje, baš kao što je slučaj zapošljavanja u Elektroprivredi BiH koji je rezultirao optužnicom protiv nekoliko članova uprave ove institucije i visokih dužnosnika SDA.
Podsjetimo, u Elektroprivredi HZHB zaposlen je Mario Krezić zet Dragana Čovića, potom kćerka izvršnog direktora za pravne poslove Gojka Anića te kćerka Vlade Džojića, tajnika HDZ-a. Brat Vjekoslava Bevande na mjestu je rukovoditelja Službe za nabavu roba. Oni su samo neka od imena koja su “zaslužila” svoja radna mjesta na osnovu rodbinskih i stranačkih veza.
Polovinom 2015. godine Vlada FBiH za direktora Elektroprivrede HZHB imenovala je Marinka Gilju iz HDZ-a BiH. Samo godinu dana kasnije prostorije Elektroprivrede HZHB u ulici dr. Mile Budaka postale su zbog novozaposlenih jako tijesne, pa je ovo javno preduzeće osiguralo i dodatni prostor u tržnom centru Mepas u Mostaru. Ni to nije dovoljno, pa je raspisan još jedan natječaj za dostavu ponuda za zakup poslovnog prostora.
Iz izvještaja o novčanim tijekovima Elektroprivrede HZHB vidljivo je kako povećanje radnika rezultira i znatno većim troškovima. Usporede li se 2015. i 2016 godina vidljivo je da se na plaće u 2016. godini potrošilo 6 milijuna 400 tisuća maraka više nego u 2015. Poslovni rashodi su veći za oko 50 milijuna maraka. Materijalni troškovi veći za oko 30 milijuna maraka.
U međuvremenu, Elektroprivreda HZHB podigla je kredit od 14 milijuna maraka u komercijalnoj banci. U svom saopćenju tvrde: sredstva nisu za plaće.
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je u siječnju ove godine zaključila Ugovor s UniCredit Bankom d.d. Mostar o kratkoročnom, tzv. over-draft kreditu u iznosu od 14 milijuna KM, na godinu dana, od čega do danas nije iskorištena niti jedna marka. Odluka o zaključivanju Ugovora o navedenom kreditu je preventivni korak jer se nalazimo u izrazito lošoj hidrološkoj situaciji, zbog čega kupujemo dodatne količine električne energije na tržištu
.
Nakon upita o broju zaposlenih u Elektroprivredi HZHB, glasnogovornica Marija Buntić naprasno je odlučila otići na bolovanje, dok je pitanje Vladi FBiH i Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije - na osnovu kojih natječaja su zaposlene 377 osobe u ovu javnu instituciju potpuno ignorirano.
