Opći izbori iduće godine mogli bi donijeti i zanimljivu konkurenciju za mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, funkcije oko koje se 2006. vodila žučna rasprava zbog izbornog inženjeringa koji je Željku Komšiću omogućio dolazak na ovo mjesto.
Kako sada stvari stoje, piše današnji Dnevni list, svoje će kandidate imati HDZ BiH, SDP, ali i Narodna stranka Radom za boljitak.
Potpredsjednik NS-a Radom za boljitak Jerko Ivanković Lijanović potvrdio je za mostarsku dnevnu novinu da je i službeno prihvatio kandidaturu za člana Predsjedništva, te, s obzirom na sastav stranke, očekuje svoj izbor. No, priznaje kako je to moguće jedino ukoliko ostale hrvatske stranke ne budu isticale svog kandidata, jer bi u tom slučaju došlo do novog rasipanja glasova, a samim tim bi Komšić imao mogućnost ponovno pobijediti.
Lijanović kaže kako sve hrvatske stranke, pa i u slučaju da istaknu zajedničkog kandidata, ne mogu dobiti dovoljan broj glasova koliko Komšić može računati.
Sasvim je logično da će se ponovno kandidirati, jer računa na jaku potporu koju je imao i tijekom prošlih izbora. Iako se u javnosti spominjala ideja da i ostale hrvatske stranke, zajedno s Boljitkom, predlože jednog kandidata, Lijanović kaže da mu treba podrška ostalih stranaka, ali je nužno da one ne ističu svoje kandidate. Ipak, to je malo vjerojatno jer, prema informacijama iz HDZ-a BiH, oni će imati svog kandidata.
Vrlo je moguće da kandidat HDZ-a BiH, kako saznaje Dnevni list, bude zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Niko Lozančić, no službene odluke još uvijek nije bilo. Članica Predsjedništva HDZ-a BiH Lidija Bradara za ovaj list kaže kako rasipanje glasova u slučaju da hrvatske stranke budu imale više kandidata nije jedina opasnost za gubitak mjesta prvog čovjeka države, jer i u slučaju da svehrvatska koalicija istakne jednog kandidata i dalje postoji mogućnost da Bošnjaci izaberu hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
“Bošnjačke stranke pokazuju takve tendencije, tako da SDA, SBiH i SDP mogu predložiti kandidata za hrvatskog člana”, smatra Bradara.
Spas bi bio u ustavnim promjenama, koje bi omogućile da se član Predsjedništva BiH bira na drukčiji način. Naime, sva priča oko rasipanja glasova pada u vodu ukoliko se kroz ustavne reforme predloži da se član Predsjedništva bira neizravno preko Parlamenta.
U slučaju da ustavne promjene, pak, ne budu dovršene na vrijeme, Bradara kaže da će HDZ BiH imati svog kandidata kao i do sada, ali uz uvjet da se uopće odluče izlaziti na izbore pod takvim uvjetima. Ipak, u sadašnjoj situaciji dovršetak ustavnih promjena je manje vjerojatan tako da je scenarij u kojem će se za hrvatsko mjesto u Predsjedništvu boriti više kandidata sve izgledniji.
