Smilje je skoro preko noći postalo hit u Hercegovini i brzo došlo do razine da su upućeni smatrali ovaj prostor najvećim svjetskim proizvođačem smilja sa zasađenih trideset milijuna stabljika. Nedugo nakon tih velikih riječi došla je sezona branja i otkupa koja je pokazala svoje surovo lice.
Senad Đonko, uzgajivač smilja s Bivolja Brda u čapljinskoj općini kaže nam da ako se ponove ovakva još jedna ili dvije sezone pitanje je hoće li itko opstati od velikog broja onih koji se u Hercegovini bave smiljem.
Možda troje ili četvero najvećih proizvođača ili prerađivača preživi, ali su i oni upitni. Uzrok toga je velika suša i povrh svega niske cijene na tržištu, mnogo niže nego ranijih sezona. Zbog manjka padavina ovog ljeta izostala je jesenja berba, tako da se sada čeka kraj proljeća naredne godine
, kaže Đonko.
Đonko priča kako je svoj urod prodavao u zelenoj masi i to po minimalnim cijenama od 1 KM, a kaže da je bilo i onih koji su prodavali i po 1,4 KM. Sve te cifre su od tri do pet puta manje od onih koje su bile aktualne prije koju godinu i koje su motivirale mnoge krenuti ulagati u smilje.
Iako sam prodavao po minimalnim cijenama mislim da sam postupio razumnije od onih koji su prerađivali, pa sad imaju po sto litara neprodanog eteričnog ulja. Što sad s njim
, pita se Đonko.
Da situacija nije dobra slaže se i Dinko Dujmović, predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja jer su prinosi svježe mase biljke bili na razini od trideset posto prihoda u normalnoj prosječnoj sezoni.
Isključivi razlog tomu je preveliko sušno razdoblje. Destilerije eteričnih ulja su otkupile i preradile ponuđene količine na tržištu i dio eteričnog ulja od smilja je već otpremljen na inozemno tržište. Napominjem da bismo trebali posvetiti pažnju boljem kvalitetu proizvedenog ulja i to na način pravovremene berbe biljke i pravilnim postupkom destiliranja. To će možda rezultirati manjim količinama dobivenog eteričnog ulja, ali to podrazumijeva i bolju cijenu na tržištu tako da jedno drugo kompenzira
", mišljenja je Dujmović.
Proizvođači svježe mase sigurno ne mogu biti zadovoljni ponuđenim otkupnim cijenama u protekloj berbi, nastavlja Dujmović, ali takvo je trenutno stanje na tržištu i ono varira svake godine ovisno o potražnji ulja na tržištu.
Naše procjene su takve da tvrdimo da su destilerije otkupile svježe mase smilja negdje u iznosu od otprilike tri milijuna KM. Inozemni kupci imaju pogrešnu i preuveličanu percepciju o prekomjernoj proizvodnji eteričnog ulja od smilja u regiji Hercegovine, a razlog tomu je preveliki broj brokera, nakupaca i neozbiljnih ponuđača prema inozemstvu. Svi nude nešto čega nema i to u apsurdnim količinama
, kaže predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja.
Dujmović smatra kako treba proći neko vrijeme da i kupci prepoznaju i krenu razlikovati ozbiljne ponuđače, koji stvarno posjeduju vlastito ulje, od neozbiljnih koji nude tuđi proizvod.
Stvara se krivi dojam o nekim enormnim količinama neprodanog eteričnog ulja. Mi kao Grupacija nemamo mehanizme regulative i nismo u mogućnosti imati utjecaja na takve pojave, ali ono što ćemo učiniti i na čemu intenzivno radimo jeste 'banka eteričnih ulja' koja će biti u mogućnosti velikim dijelom utjecati na regulaciju tržišta
, zaključuje Dinko Dujmović.
