Iako prema izjavama domaćih političara ovim prostorima teku med i mlijeko, podaci o trajnom odlasku ljudi s ovih prostora govore nešto sasvim suprotno.
Više se ne biraju sredstva niti države u koje će se stanovnici BiH odseliti u potrazi za poslom, ide se na sustav, daj što daš, i to trajno...
Iako po svim statistikama, stanovnici BiH odlaze u bogatije zapadnoeuropske zemlje poput Njemačke, Austrije te Norveške, sve više će se u statistikama početi pojavljivati države kao Slovenija, Slovačka ili Češka, kojima nedostaje nekvalificirana i kvalificirana radna snaga.
Trenutno su na snazi dva ugovora o zapošljavanju koje Bosna i Hercegovina ima zaključene sa Slovenijom i Njemačkom.
U Sloveniji se najviše traže vozači, varitelji, bravari, kuhari, ali i ostali radnici sa srednjom stručnom spremom.
Prema podacima kojima raspolaže Agencija za rad i zapošljavanje o zaposlenim državljanima BiH u zemljama s kojima BiH ima potpisan sporazum o zapošljavanju, tijekom 2016. godine u Republici Sloveniji se zaposlilo 4.778 državljana BiH, a u Saveznoj Republici Njemačkoj 1.079 državljana BiH, što je ukupno 5.857 osoba.
U odnosu na prethodnu godinu (3.301), ovaj broj je u porastu za 77%!
Ovo su službeni brojevi, neslužbeno, stanje je, dakako, još alarmantnije.
Ono što također treba zabrinuti jeste permanentni odlazak ljudi iz BiH, ali koji više ne odlaze u susjedne zemlje, pa kažemo kako su "nam tu blizu".
Ovaj broj ogleda se u broju ljudi koji se ispisuju iz liste državljana BiH.
Zbog odricanja državljanstva u posljednjih deset godina BiH je izgubila čitav grad ljudi.
Prema ranije objavljenim podacima 77.211 ljudi se odreklo državljanstva BiH od 2006. godine, a to su podaci Ministarstva civilnih poslova BiH.
U BiH ne postoji zakonska obveza odjave prebivališta, tako da značajan broj onih koji napuštaju BiH zbog zaposlenja, studiranja ili nekih drugih razloga ne odjavljuju svoje prebivalište.
Kako je ranije objavljeno, broj odjavljenih državljana BiH u 2016. godini bio je 4.034.
Ovi podaci iz Migracijskog upitnika su pokazatelji trenda iseljavanja iz Bosne i Hercegovine iako ne predstavljaju sveukupne podatke o iseljavanju iz BiH.
Njemačka, Austrija, Hrvatska i Srbija su već nekoliko godina najčešće zemlje odredišta za emigrante iz Bosne i Hercegovine.
Broj odjavljenih osoba iz BiH na godišnjoj razini za ove četiri odredišne zemlje je od 2012 godine bio je 17 631, pokazuju podaci Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH.
U 2016. godini primjetan je trend povećanog odlaska u Njemačku i Austriju u odnosu na prethodne godine, dok se broj osoba koje se iseljavaju u Hrvatsku i Srbiju smanjuje.
Stvarni broj zaposlenih državljana BiH u inozemstvu je puno veći s obzirom da ne raspolažemo podacima za sve druge osobe koje su na neki drugi način pronašle zaposlenje u inozemstvu, kroz izravni kontakt s poslodavcima u inozemstvu, putem agencija za regrutiranje i na druge načine. Također, u dosta slučajeva s državljanima BiH koji su dobili zaposlenje u inozemstvu iseljavaju i članovi uže familije, o čemu nema dostupnih podataka
navode u Migracijskom upitniku, koje je izdalo Ministarstvo BiH.
Međutim, dostupni podaci zaista su alarmantni. Prema podacima Instituta za razvoj mladih KULT od završetka rata do 2013. godine napustilo oko 150.000 mladih. Prema podacima nekih drugih nevladinih i međunarodnih organizacija, u 2015. i 2016. godini iz Bosne i Hercegovine je otišlo oko 80.000 ljudi, uglavnom mladih.
Prema podacima UNESCO‐a, ukupan broj međunarodnih studenata iz Bosne i Hercegovine u svijetu u 2015. godini iznosi 10.992. Bh državljani studiraju u 37 zemalja svijeta, a najveći broj je upisalo studije u Srbiji ‐ 5.704, Austriji ‐ 2.355 i Njemačkoj ‐ 624. Pored ovih država, značajan broj studenata se odlučuje upisati studije i u Italiji, SAD‐u, Turskoj i Sloveniji.
Problem je što kada govorimo o brojkama ne govorimo o migracijama koje su uobičajene i za druge zemlje, migracijama koje podrazumijevaju odlaske mladih ljudi u druge sredine i zemlje zbog obrazovanja, usvajanja novih znanja i vještina koja će kasnije primjenjivati u BiH, već govorimo o mladima koji odlaze i nemaju želju za povratkom. Već sada se suočavamo sa brojnim situacijama u kojima cijele porodice odlaze i napuštaju sve što imaju ovdje
kazala je Amela Sačić iz Instituta za razvoj mladih KULT.
Radne migracije su posljedica visoke stope nezaposlenosti u BiH i nemogućnosti da se pronađe stalno zaposlenje i često su privremenog karaktera. Međutim, ukoliko u skorije vrijeme ne bude nekih promjena u bosanskohercegovačkom društvu, postoji opravdana bojazan da bi privremeni karakter ovih migracija mogao prerasti u trajni
navodi se u Migracijskom upitniku.
