Bosna i Hercegovina postaje zemlja starih ljudi, upozoravaju demografi, ukazujući na negativan prirodni priraštaj, odnosno pad nataliteta. Konkretnih mjera na razini države nema, a rijetki su pozitivni primjeri obitelji s više od jednog djeteta.
Vukojevići, šesteročlana obitelj iz Banje Luke, sa svoje četvero djece, kažu, uspijevaju podmiriti sve potrebe, a tradicija velikih obitelji dolazi još od predaka.
Odrastao sam u velikoj obitelji, s babom i dedom, u vrijeme kada se imalo po desetero djece. Što se tiče izdržavanja, nemamo problema, rade se tri posla
, kazao je Danijel Vukojević, otac četvero djece.
No, Vukojevići su tek rijedak pozitivan primjer.
Stvarna demografska slika Bosne i Hercegovine pokazuje da, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u zemlji živi nešto preko 3,5 milijuna ljudi. Podaci Agencije za statistiku BiH za 2016. godinu govore da je više preminulih stanovnika, nego živorođenih u samo jednoj godini, i to za 6,388 osoba.
Trend pada nataliteta je prisutan već cijelo desetljeće.
Egzodus populacije i negativan prirodni priraštaj će BiH učiniti zemlju "bez ljudi", odnosno zemlju staraca, upozoravaju demografi.
Alma Pobrić, demografkinja i profesorica na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kaže kako je vidan pad nataliteta od 2007. zabrinjavajuća okolnost, te ističe ignorantski odnos zemlje da nema niti jedne institucije, niti jednog ministarstva koje bi se bavilo demografskim problemima
.
Leonora Latipovski, samohrana majka 9-godišnjeg djeteta. Zaposlena je u Sarajevu, kaže kako bi se teško odlučila na još djece uzimajući u obzir zabrinjavajuć ekonomski i politički ambijent u zemlji.
U današnjem vremenu relativno je jako teško odgajati dijete, posebno ako ste u toj priči sami. Uzimajući u obzir veliku nezaposlenost, nije lako osigurati osnovne potrebe.
– kazala je Elenora.
Iako su pojedine općine uvele poticaje za obitelj, te onaj od 405 KM u RS-u za nezaposlene majke, konkretnog sistemskog rješenja na nivou države nema, piše N1.
Tu država mora hitno uvoditi neke mjere. Već deset godina upozoravamo na probleme i na to što se treba uraditi da bi se povećao natalitet. Znamo, jer dizali smo djecu, znamo koji su izdaci
, kaže Jovan Radovanović, Udruga porodica 4+ RS.
Demografi su mišljenja kako utjecaj na prirodni priraštaj ima i stupanj obrazovanosti populacije, posebno kada je u pitanju žena. Porastom pismenosti žene i njenog položaja, te utjecaja u društvu, dovodi do pada nataliteta, globalni su demografski pokazatelji.
