Bosnu i Hercegovinu vodi najlošija vlast u posljednjih 11 godina, zaključak je iz izvješća o radu Vijeća ministara BiH i Parlamenta BiH za prošlu godinu koji su uradili Centri civilnih inicijativa (CCI).
Prema informacijama iz izvješća u 2017. godini rad vlasti na državnoj razini obilježio je ozbiljan zastoj na europskom putu BiH, sporost u realizaciji mjera iz Akcijskog plana Reformske agende, izuzetno skromna zakonodavna aktivnost, kontinuirana nestabilnost, a potom i gubitak parlamentarne većine i prerano započeta predizborna kampanja za opće izbore.
Nerješavanje problema vodi, s jedne strane, ka mogućoj blokadi države nakon predstojećih izbora, a, s druge strane, nastavku funkcioniranja zemlje kao jedine države na europskom kontinentu koja sustavno, svojim najvišim zakonodavnim aktom, krši ljudska prava svojih građana
, navode iz CCI-a.
Smatraju i kako se iz odnosa političara prema presudama Europskog suda za ljudska prava, koje se godinama ne provode, vidi sva licemjernost ovdašnje politike, njena nezainteresiranost za civilizacijske vrijednosti na kojima počiva Europska unija i opsjednutost isključivo osobnim i uskostranačkim interesima.
Dobro naplatili (ne)rad
Osvrćući se na rad Parlamenta BiH iz CCI-a navode kako je u prošloj godini ova institucija usvojila svega 11 zakona, što je najlošiji rezultat u posljednjih 11 godina, koliko CCI vrši monitoring institucija vlasti u BiH.
Navode i kako je Parlament BiH poznata po tome da mu je broj odbijenih zakona, najčešće vrlo blizu broju usvojenih, a da ga u nekim momentima i prelazi. U 2017. godini oboren je identičan broj zakona, koliko ih je i usvojeno, u ovoj godini – 11.
Kao važan segment u (ne)radu navode i to da u 2017. u Zastupničkom domu Parlamenta BiH nije bilo spremnosti za nastavak aktivnosti na stvaranju pretpostavki za izradu Zakona o ispitivanju porijekla imovine dužnosnika u institucijama BiH.
Također još uvijek nije donesen "Program integriranja BiH u EU", a BiH ni do kraja 2017. godine, nije ispunila obaveze iz ugovora o energetskoj zajednici.
S druge strane skreću pozornost na ukupna primanja zastupnika i izaslanika u parlamentu BiH koja su nerazmjerna sa socio-ekonomskom situacijom u BiH, kao i ostvarenim rezultatima ove institucije. Prema podacima CCI-a tokom 2017. godine nije bilo promjena kada su u pitanju plaće i ukupna primanja članova oba doma Parlamenta BiH, što znači da se, njihova ukupna primanja kreću u rasponu od 4.800 do 6.500 KM.
VM nema prolaz u Parlamentu
Kada je u pitanju rad Vijeća ministara BiH CCI navodi kako su u 2017. imali najniži intenzitet rada, a najveći problem u radu je u niskoj realizaciji najznačajnijih mjera i aktivnosti, s jedne strane, te, njihovoj slaboj "prohodnosti" u Parlamentu s druge strane.
U 2017. godini utvrđeno je svega 27 zakona. Pri tome, trećina od tog broja se odnosi na set zakona o akcizama, koji su tri puta zaredom utvrđivani u 2017. godini, da bi prvi put bili povučeni od VM, drugi put odbijeni u Zastupničkom domu, i tek u trećem pokušaju, na kraju godine, usvojeni, uz podršku samo za tu priliku uspostavljene parlamentarne većine, sastavljene od SDA, SBB, HDZ, HDZ 1990 i SNSD-a
, podsjećaju iz CCI-a.
Ionako skromni rezultati Vijeća ministara, dodatno su obesmišljeni odnosom Parlamenta. Od 27 zakona utvrđenih na Vijeću ministara u 2017. godini, u Parlamentu je usvojeno svega pet. Isto toliko je odbijeno i povučeno iz procedure, 1 je vraćen na doradu, 5 je kraj godine dočekalo u parlamentarnoj proceduri, a 6 zakona utvrđenih na Vijeću ministara u 2017. godini, do kraja ove godine čak uopće nisu zavedeni kao zakoni u parlamentarnoj proceduri.
U izvješću se navodi i kako je aktualni saziv Vijeća ministara znatno lošiji u realizaciji zakonodavnih aktivnosti od bivših saziva, a broj utvrđenih strategija je najniži u aktualnom mandatu.
Na kraju opsežne analize CCI naglašavaju kako je promjena Izbornog zakona BiH, osim u pravcu zadovoljavanja presude Europskog suda za ljudska prava i presude Ustavnog suda BiH, potrebna i zbog stvaranja mehanizama za otklanjanje blokada sustava i normalno funkcioniranje političkog života.
To podrazumijeva, prije svega, uvođenje mogućnosti raspisivanja vanrednih izbora. Naprosto je nedopustivo da institucije države budu zarobljene stranačkim sukobima, a građani taoci i žrtve svega toga, bez mogućnosti razrješenja te situacije, na normalan, demokratski, legalan način
, zaključuju iz CCI-a.
