Pojašnjavajući zašto je podržao zahtjev kolega iz Kluba Hrvata u Domu naroda BiH da se odloži izjašnjavanje o izmjenama Izbornog zakona BiH kojima se predviša uvođenje novih tehnologija u izborni proces dok se o tome ne izjasne SIP BiH, IDDEEA, Vijeće ministara BiH te Agencija za javne nabavke, Martin Raguž, zastupnik HDZ-a 1990. u Domu naroda BiH, napomenuo je kako je u raspravi izrazio očekivanje da te institucije ne samo daju formalnu potporu, već i da preuzmu dio odgovornosti kako bi se omogućilo reformu izbornog procesa koja će poštivati svaki glas i transparentnost izbornog procesa. Napomenuo je i da je rekao da treba ići korak dalje prema tim institucijama, a ne samo čekati formalni odgovor.
Kako očekivati da se uradi, u našim okvirima, radikalnu reformu predloženu tim zakonom u smislu kvantiteta promjena načina glasanja, načina organizacije, tehnoloških inovacija i kadrovske edukacije, ako sve institucije ne preuzmu svoj dio odgovornosti koji im po Ustavu i zakonu pripada, te omoguće da napravimo iskorak u odnosu na ova negativna izborna vremena i cikluse?
, zapitao je Raguž koji smatra da to ne bi trebao biti korak unatrag.
Naprotiv, potrebno je da svi damo doprinos kako bismo kasnije izbjegli upitnike i konstatacije da je određena odluka usvojena, a da ju nije moguće realizovati, smatra on te dodaje da želim da se stvori svijest i javna percepcija o tome koliko je to sveobuhvatan zahvat i koliko traži da sve institucije 'podmetnu leđa' kako bi se moglo ući u taj proces.
Raguž ističe i da HDZ 1990. ima jasno stajalište da želi izmjene Izbornog zakona u tom smislu.
Teško da mogu govoriti u ime drugih političkih opcija o tome kakva će biti njihova pozicija i kako će se postaviti spram tog pitanja. Dobro je da se rasprava vodi pred očima javnosti kako bi se vidjele sve pozicije i izbjegao svaki oblik manipulacije. Najveća opasnost u ovom slučaju je grupiranje na neprincipijelnoj osnovi. Potrebno je grupiranje na pozitivnom stavu da je nužno vratiti izgubljeno povjerenje birača u izborni proces. Značajan broj ljudi u BiH ne vjeruje da se ovdje nešto može promijeniti i gube volju izlaći na izbore. To odgovara određenim strukturama, koje imaju kontrolu nad određenim biračkim tijelom. No, želimo li u Evropu, moramo ispoštovati svačiji glas, to bi trebao biti cilj reforme, a ne tko će sutra vladati. Treba vladati onaj tko zasluži povjerenje birača, a ne tko ga stekne izbornom krađom
, ističe Raguž.
Upitan hoće li biti vremena da se, budu li izmjene Izbornog zakona dobile potporu u Parlamentu BiH, njih i primjeni na ovogodišnjim općim izborima, odgovorio je da vremena za dobre stvari ima.
Najgore bi bilo potrošiti još četiri godine, a da se ništa ne promijeni. On je mišljenja i da rješavanje, s političkog aspekta, Izbornog zakona, usložnjava ukupne odnose u BiH. “No, i dalje vjerujem da ne smijemo stati u traženju rješenja jer BiH nema izbora i alternative no postići dogovor. U suprotnom, mogući su daljnja politička konfuzija i turbulencije, a vidimo kako to završava usporavanjem zemlje, odlaskom ljudi, lošim standardom….
, kaže raguž te sa žaljenjem konstatira da je glavni način političkog života u BiH konfrontacija te ispostavljanje vlastitih ciljeva koji ne moraju biti u korespodenciji s ciljevima drugih aktera.
Tvrdim da svaki politički legitimni parcijalni zahtjev morate uskladiti s cjelinom BiH ako mislite nešto napraviti
, zaključio je.
